Dostupni linkovi

Političari i sukob interesa: Konstitutivno glasanje i o kriminalu


Sa jedne od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta BiH

Sa jedne od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta BiH

Bosna i Hercegovina se, prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala (TI), nalazi na 76. mjestu od 168 zemalja.

Zvuči nevjerovatno da u državi sa skoro najvećim stepenom korupcije u regiji (jedino je Kosovo ocijenjeno lošije od BiH) u posljednjih skoro tri godine nije zabilježen niti jedan slučaj sukoba interesa.

Podaci kažu da je korupcija u posljednje četiri godine još veća, te da prijeti da potpuno destabilizira državu.

Očigledan primjer nepostojanja volje da se obračuna sa korupcijom je činjenica da se Zakon o sukobu interesa već tri godine ne primjenjuje.

Gledajući sa strane moglo bi se i reći da su se izabrani zvaničnici u Bosni i Hercegovini popravili do te mjere da sukoba interesa u državi apsolutno nema.

Šta je, u stvari, pozadina? Zakon koji je izmjenjen prije tri godine na nivou države i koji ne funkcioniše. Njime je faktički političarima, odnosno parlamentarnoj komisiji, dato da odlučuje o ovim predmetima.

Jednostavnim jezikom rečeno, sami sebi odlučuju jesu li u sukobu interesa ili ne.

Kako izgleda situacija kada treba donijeti odluku slikovito objašnjava parlamentarac Halid Genjac:

"Dakle, o sukobu interesa odlučuju parlamentarci. Šest parlamentaraca i trojica rukovodilaca Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije, pri čemu za svaku odluku treba po dva glasa iz svakog konstitutivnih naroda. Dakle, za očigledni kriminal treba da dvojica Bošnjaka, dvojica Srba i dvojica Hrvata da odluče da je to kriminal."

Podsjetimo, Zakon o sukobu interesa na nivou BiH izmjenjen je 2013. godine. Tada su parlamentarnu većinu činili Socijaldemokratska partija BiH (SDP) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Centralna izborna komisija (CIK)

Centralna izborna komisija (CIK)

U vrijeme kada su, po hitnoj proceduri promijenili Zakon, Centralna izborna komisija BiH (CIK), koja je tada odlučivala o sukobu interesa, imala je više od 100 predmeta, a blizu 20 je bilo pred sankcijama.

Svi ti predmeti su, nakon što je zakon izmjenjen, obustavljeni.

Novinar Almir Terzić navodi o kojim je predmetima bilo riječ:

"Centralna izborna komisija nije odgovorila na pitanje, s obzirom da joj je iz nadležnosti oduzeta primjena Zakona o sukobu interesa, da li je Vlada Federacije BiH u tadašnjem sazivu bila u sukobu interesa zbog članstva u Skupštini Razvojne banke Federacije. Zbog toga je zapravo CIK-u i zaprijećeno, kada je otvorila taj slučaj, da će joj se iz nadležnosti izuzeti primjena tog Zakona."

Terzić dodaje da nije završen ni slučaj bivšeg premijera Federacije Bosne i Hercegovine, Nermina Nikšića i imenovanja njegovog brata u Javno preduzeće Autoceste Federacije, te bivšeg dopremijera Federacije BiH Jerka Ivankovića Lijanovića, čiji je bliski srodnik takođe bio imenovan u Nadzorni odbor Autocesta.

Trenutno za nivo Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Brčko Distrikta niko ne razmatra predmete sukoba interesa. Tako je od kada su nadležnosti izmjenom zakona oduzete Centralnoj izbornoj komisiji BiH i posao dodjeljen parlamentarnoj komisiji koja sve vrijeme nije donijela nijednu odluku.

Poređenja radi, u deset godina Centralna izborna komisija je sankcionirala 167 osoba, a komisija u Republici Srpskoj utvrdila je sukob interesa u 48 slučajeva.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši član Centralne izborne komisije BiH, kaže da je jasno da su vlasti u Bosni i Hercegovini uspjele da jako bitan zakon svedu da postoji, a da se ne primjenjuje.

Vehid Šehić

Vehid Šehić

"To je opasno i sa druge strane, zato što taj zakon spada u grupu antikorupcionih zakona i to sigurno govori da aktuelne vlasti u BiH ne žele da uvedu jedan sistem kontrole i prevenciju u borbi protiv Korupcije", upozorava Šehić.

Dok se bh. političari pravdaju banalnim razlozima, poput onoga da ne znaju od koje će agencije pečat stavljati na predmete o sukobu interesa, Transparency International traži hitnu izmjenu Zakona.

Ivana Korajlić iz TI kaže da je, između ostalog, predloženo da se umjesto dosadašnjeg rješenja – da se ovaj zakon primjenjuje samo na izabrane imenovane zvaničnike i savjetnike – Zakon proširi na sve nosioce javnih funkcija.

"Dakle, svih organa vlasti, svih institucija koje osniva država, uključujući i javna preduzeća, koja su da sada bila najslabije regulisana", dodaje Korajlić.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998., a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG