Dostupni linkovi

logo-print

Oduzimanje snimaka sa protesta kršenje novinarskih prava


Protesti u Sarajevu 7. feburar

Protesti u Sarajevu 7. feburar

Na adrese deset medijskih kuća sa sjedištem u Sarajevu došla je naredba Općinskog suda o izuzimanju audio-video i tekstualnih materijala sačinjenih tokom pet dana protesta. I dok sud i tužilaštvo naredbu pravdaju sumnjom da je izvršeno krivično djelo protiv opće sigurnosti, te napad na službenu osobu, mediji su zabrinuti kako očuvanjem integriteta, tako i zbog visoke globe koja im prijeti ako se ogluše o sudsku naredbu.

Ili će predati snimke, audio i tekstualni materijal sa protesta u Sarajevu, ili će biti kažnjeni sa 25.000 eura uz prijetnju zatvorske kazne, siže je naredbe koju je dobilo deset bh. medijskih kuća čije je sjedište u Sarajevu.

"Povodom protesta građana BiH na području grada Sarajeva, Kantonalno tužilaštvo KS je predložilo, a Općinski sud je prihvatio i izdao naredbu za privremeno oduzimanje predmeta, a radi utvrđivanja osnova sumnje o počinjenju krivičnog djela i identifikacije eventualnih počinilaca“, naveo je Alem Hamzić, glasnogovornik Kantonalnog tužilaštva Sarajevo.

Namjera je, navodno, utvrditi odgovornost za ugrožavanje opće sigurnosti ljudi i imovine, te napada na službenu osobu.

„To je politički vrlo problematično, pa i nedopustivo jer to može predstavljati i pritisak na medije, ali istovremeno i pritisak na organizatore demonstracija da će biti na taj način svi oni pod upitom pravosudnih organa, tužilaštva, policije itd.“, komentariše medijski analitičar i bivši ombudsmen za medije Mehmed Halilović.

Mediji su postavljeni u nezavidan položaj, kaže direktor magazina Start BiH Dario Novalić. Nakon što je kamenovan i povrijeđen, te su mu demonstranti pokušali oteti opremu, podijeljen je u mišljenju kako mediji treba da se postave po zahtjevu suda:

„Dvadest prvi vijek je i nije mi uopšte jasno kome treba materijal kad sve imate snimljeno na različite načine. I policija snima sve, ne znam šta će im naše uopšte. Da li to utiče na slobodu medijskog slobodu medijskog izražavanja? Jednim dijelom svakako da“, smatra Novalić.

Diktatura a ne demokracija

Naredba o izuzimanju materijala

Naredba o izuzimanju materijala

Izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH Ljiljana Zurovac navodi kako su tokom protesta novinari izvještavali u kriznoj situaciji, te da se naredbom krše novinarska prava i smjernice Vijeća Evrope.

Upravo se u smjernicama navodi kako agencije koje sprovode zakon ni sa ciljem osiguranja sigurnosti ne bi trebale tražiti od medijskih profesionalaca materijal skupljen u kontekstu pokrivanja kriznih situacija, niti bi on smio biti zaplijenjen kako bi se koristio u pravnim procedurama. Svako ignorisanje smjernica krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i slobodama, koja je iznad svih zakona i ustava.

Oni koji su palili, pljačkali i napadali ili zloupotrebljavali demonstracije, moraju biti kažnjeni, navodi Zurovac, ali:

„Ono što je medij u cilju izvještavanja u interesu javnosti snimio, emitirao ili producirao, ne smije biti upotrijebljeno protiv građana. Svakako da je to politički pritisak da se građani odvoje od onoga što im je izvor informacija, tj. da se mediji natjeraju da budu ponovno u drastičnoj službi politike i da u strahu rade svoj posao. To je diktatura. To nije demokracija“, naglašava Zurovac.

Kenan Ćerimagić, urednik na NTV Hayat, kaže kako će ustupiti traženi materijal. Navode da nemaju čega da se plaše jer su radili savjesno:

„Samo radimo svoj posao i izvještavamo o onome što se dešava. Druga je stvar ako seneki od medija odluči na drugačije prikazivanje stvarnosti, to je već njihov problem. Mi smo u proteklom periodu pružili priliku i svim političarima, neki su pristali, neki su odbili, pružili smo priliku svim građanima u svim gradovima da iskažu svoje mišljenje, prezentirali smo sve stavove u našem programu i pustili smo gledatelje da izvuku sami zaključak“, kaže Ćerimagić.

Postoji još jedna dimenzija zahtjeva suda, a to je prijetnja drakonskom kaznom, kaže Zurovac:

„Mediji su ucijenjeni ogromnom globom, koja je naložena, ili prijetnjom zatvorskom kaznom. Znači dovedeni su u pat poziciju – ili će platiti ili će otići u zatvor, ili će, s druge strane, iznevjeriti ono što mu je osnovna uloga demokratska - pravično, fer, istinito izvještavanje u službi javnosti.“

Ono što čudi jeste da se ne traže samo snimci od 7. februara kada je zapaljena zgrada Vlade KS, te demoliran dio zgrade državnog predsjedništva, već i snimci sa protesta narednih dana koji su bili mirni. Iznenadna efikasnost tužilaštava i sudova u najmanju je ruku čudna, napominje Halilović:

„Kako je moguće da su policija i tužilaštvo u ovom slučaju efikasni, da se javljaju nakon samo nekoliko dana, kod toliko drugih stvari koje su mnogo značajnije i važnije, a ne preduzimaju određene mjere koje bi morali preduzeti.“

Ovakva ažurnost nakon prvog ozbiljnog bunta građana protiv stanja u zemlji, a koji je, opet zahvaljujući medijima, postao još snažniji, navodi i na pomisao da se medijima pokušava manipulisati, te oduzeti jedini način na koji građani mogu sa javnošću podijeliti svoje nezadovoljstvo. To otvara i pitanje: koliko bi protesti koji bi protekli u medijskoj tišini uopšte imali smisla?
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG