Dostupni linkovi

logo-print
Prije nekoliko dana uhapšen je, pa pušten, Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA u državnom Parlamentu. Akcija je provedena bez naloga bh. tužilaštva. Prije tri mjeseca nešto slično se desilo i prilikom hapšenja Živka Budimira, predsjednika Federacije BiH. U tom slučaju, naime, Budimir se nakon jednog mjeseca u zatvoru našao na slobodi, jer je sud utvrdio da hapšenje nije bilo u skladu sa Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Policijske akcije u posljednja dva mjeseca u kojima su uhapšeni visoko pozicionirani bosanskohercegovački politički dužnosnici za mnoge bi bila pozitivna vijest da se u konkretnim slučajevima radilo o tome da se država konačno počela obračunavati sa kriminalom i korupcijom.

No, u ovim slučajevima, nije riječ o tome. I ne samo to, desilo se da policija radi mimo znanja tužilaštva, pa se s pravom postavlja pitanje - da li je u Bosni i Hercegovini na snazi policijska ili pravna država. Profesor mostarskog sveučilišta Slavo Kukić nema dilemu odgovarajući na ovo pitanje.

„Ovo je privatna država privatnih političkih moćnika koji kontroliraju sve poluge sistema, a kontroliraju i policijske agencije. Nema drugog objašnjenja, niti u slučaju Budimira, nema drugog objašnjenja niti u slučaju Mehmedović“, smatra Kukić.

Dileme nema ni Srđan Dizdarević, predsjednik Helsinškog komiteta BiH koji kaže da iza svega u Bosni i Hercegovini stoji politika, odnosno, kako ih naziva, moćne političke stranke. Jer, da nije tako, prema njegovim riječima, poštovali bi se pravni standardi kakvi se provode u svim evropskim zemljama.

„Tu nema nikakve sumnje, kod nas je vlast tu, ona nije ni u parlamentu, ni u vladi, nego na divanima na kojima pregovaraju lideri političkih stranaka i oni su sigurno iza ovakvih odluka“, navodi Dizdarević.

U državi u kojoj kriminal i korupcija „cvjetaju“ i koja spada u red najkorumpiranijih država, kod ovdašnje javnosti ostaje gorak utisak da političare to ne zabrinjava, niti su policijske akcije usmjerene u tom pravcu. A, kako i bi, kada, prema riječima Srđana Blagovčanina, izvršnog direktora Transparency International BiH, prema svim dosadašnjim izvještajima, najviše korupcije ima u strankama i svim nivoima vlasti.

„Pravosuđe u Bosni i Hercegovini već godinama ne uspijeva da procesuira ijedan slučaj iz domena onih koje zovemo politička korupcija. Slučajevi koji se procesuiraju uglavnom se odnose na niže nivoe i ljude koji su bitno niže pozicionirani u hijerarhiji vlasti", kaže Blagovčanin.

A da se predstavnici vlasti vole baviti svime, samo ne i gorućim problemima u državi, poput usvajanja zakona na evropskom putu, nezaposlenosti, siromaštva, pokazuju i rasprave koje se vode u bh Parlamentu. Trenutno najvažnija tema im je njihova tobožnja ugroženost prilikom protesta u junu, kada je nekoliko hiljada građana tražilo donošenje Zakona o jedinstvenom matičnom broju.

Parlamentarna škola

Koliko su se izabrani predstavnici vlasti uplašili naroda koji ih je birao, ilustruje i podatak da su na posljednjoj sjednici parlamentarne komisije za sigurnost, prije dva dana, bili pozvani svi direktori državnih agencija zaduženi za tu oblast.

Dušanka Majkić

Dušanka Majkić

U stilu policijskog službenika, predsjedavajuća Dušanka Majkić ih je propitivala, a neki od njih su odgovarali u stilu loših učenika u školi.

„Predsjedavajući Savjeta ministara, zanima me, zaista kako ste se osjećali kao čovjek i šta ste tad mislili?“

„Nemam se šta osjećati. To je bila jedna nemoć.“

„Samo još jedno pitanje: je li da niko od policajaca Direkcije za koordinaciju Vas nije zaustavio prije izlaska?“

„Pa, molili su da ne iziđemo, a ja sam sam iziš'o.“

„Vi kažete u Vašem pismu da je sigurnosni sektor BiH loše koordiniran. Od koga? Ko ga je trebao koordinirati? Pa jesmo rekli da je Vaša glavna pružanje podrške policijskim tijelima? I što je niste pružili tu noć?“

„Gospođo Majkić, evo gospodin Zubac sjedi tu. Jel' Vi mislite da ga ja mogu nazvati i reći: 'Halo, digni specijalne jedinice i nešto uradi', ili 'zašto si uradio to i to.'“

„Gubite kredibilitet kao čovjek koji nije proveo zadnju noć s nama nego je bio u poziciji da može izaći, da mu se dozvoli da izađe. Jednostavno nismo u istoj situaciji ja i Vi.“

„Niko meni nije dozvoljavao. Molim Vas, Vi ste mene prekinuli, sada da ja Vama nešto kažem. Prvo, vodite ovu sjednicu kao da ste generalni inspektorat narodne armije, kao GINA, tako se ponašate, istrage vodite. Ja sam, kao slobodan građanin u jedan i petnaest iz ove zgrade izašao preko trga i otišao.“


Neki su skloni reći da se u događajima u posljednja dva mjeseca, s jedne strane radi o dokazivanju teze kako agencije na nivou države ne funkcionišu i treba ih ukinuti, što pokazuju izjave koje dolaze iz Republike Srpske, i druge, da se pošto-poto žele zadržati fotelje, što radi vladajući SDP, ne reagujući na događaje. Kako izaći iz ove situacije, pitanje je koje smo postavili psihologu Ibrahimu Prohiću.

„Sve dotle dok se ne promijeni nešto u društvenom biću, ili dok ne dođe radikalna intervencija izvana, etablirane politike, vladajuće politike se neće promijeniti", ocjenjuje Ibrahim Prohić.

„Mislim da je po srijedi ipak pokušaj najisturenijih moćnika ove zemlje da odgode ono što se tako i tako jednog dana mora dogoditi – odgovornost za kriminalne radnje koje su počinili u zadnjih petnaest godina, kako koji od njih, i da sve to zaodjenu u krpe, da tako kažem, nacionalne ugroženosti, kolektivnih prava i kolektivnih zahtjeva itd., a radi se o najobičnijem lopovluku“, zaključuje profesor Slavo Kukić.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG