Da li će neko odgovarati za partijsko zapošljavanje

U Crnoj Gori se ne stišavaju reakcije oko afere partijsko predizbornog zapošljavanja u režiji Demokratske partije socijalista. Opozicija danima poziva državnog tužioca da reaguje, a dalje poteze u rasvjetljavanju ove afere opozicija će utvrditi na predstojećem zajedničkom sastanku. Dok iz vladajuće DPS poručuju da se zapošljavanje sprovodilo u korist svih građana, postavlja se pitanje - postoji li krivična ili politička odgovornost aktera ove afere.

Opozicione stranke već nekoliko dana pozivaju državno tužilaštvo da istraži aferu partijskog zapošljavanja. Objavljeni tonski snimci sa sjednice DPS sugerišu da je postojao plan i strategija privlačenja birača zapošljavanjem sopstvenih članova i simpatizera preko Zavoda za zapošljavanje.

Podsjetimo Zoran Jelić bivši direktor Zavoda za zapošljavanje je na sjednici DPS govoreći o strategiji zapošljavanja simpatizera svoje partije, između ostalog izveo jasnu računicu koliko partija dobija glasova na izborima zapošljavanjem jednog građanina, a koliko istovremeno opozicija gubi glasova na parlamentarnim izborima.

"Jedan zaposleni - to su 4 glasa. Ako uspijemo da zaposlimo našeg čovjeka smanjili smo njima jedan glas, a nama povećali i tu je dio porodice. 'Ajmo tom čovjeku da pomognemo da se zaposli i imaćemo efekat ova 4 glasa za DPS", rekao je.

Objavljene snimke i optužbe da se radi o jasnom dokazu o zloupotrebi institucija u izborne svrhe komentarisao je ministar Branimir Gvozdenović, koji je u vrijeme partijske strategije zapošljavanja bio direktor DPS-a, a za koga ova strategija predstavlja brigu za standard građana, a nikako aferu.

"I ja to ne bih nazvao nikakvom aferom. Ja bih to nazvao jednom jasno izraženom politikom koja je jasno definisana u našem programu, a naš program jeste kako povećati kvalitet života i kako obezbijediti nova zapošljavanja", istakao je Gvozdenović.

Sa ovim tumačenjem se ne slaže Boris Marić pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje i član pregovaračke grupe za poglavlje 23 pravosuđe i temeljna prava, koji kaže da Crna Gora nije jednopartijska država i da se radi o diskriminaciji građana.

"Činjenica da u Crnoj Gori imamo preko 21 posto stopu nezaposlenosti i da bi to moralo da bude osnov sa koga bi morale da polaze sve političke elite, a nikako da bude osnov da neko ko je u tom trenutku rukovodio Zavodom za zapošljavanje personifikuje programe zapošljavanja sa svojom partijskom strukturom. To je jednostavno jedan ozbiljan vid diskriminacije, a objašnjenje je jedna samo dodatna uvreda za građane Crne Gore", naglasio je Marić.

Javni i partijski interes

Polemika o zloupotrebi državnih resursa razvila se i u Skupštini Crne Gore. Poslanik Pozitivne Mladen Bojanić je tražio da dvojica funkcionera DPS-a napuste poslaničke funkcije.

"Da pozovem gospodu poslanike Zorana Vukčevića i Zorana Jelića da podnesu ostavke na funkcije u ovom odboru i naravno i na poslaničke funkcije jer evo smo svjedoci, prije par dana izašli u javnost dokazi u kojima su njih dvojica definitivno udarne pesnice vlade koja zloupotrebom državnih resursa jasno i nedvosmisleno prekraja volju građana", rekao je Bojanić.

To je odbijeno od strane Zorana Jelića.

"Vi već unaprijed osuđujete, presuđujete na osnovu snimaka koji su se pojavili u javnosti. To su snimci sa naše sjednice savjeta gdje pričamo stručno i partijski, a što se tiče vašeg zahthjeva on uopšte nije kompetentan i uopšte nemamo namjeru da vama ili bilo kome podnosimo ostavku", odgovorio je on.

Da prokomentariše aferu „snimak“ upitan je Mitja Drobnič šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, koji je rekao da unija prati sve događaje vezane za vladavinu prava.

"Mi ih ne komentarišemo pojedinačno, što ne znači da ih ne pratimo. Oni su predmet analize i dobiće svoj odraz i u ovogodišnjem izvještaju o napretku Crne Gore na putu prema članstvu u EU", naveo je Drobnič.

Odgovarajući na pitanje da li bi trebalo istražiti krivičnu i političku odgovornost aktera afere, Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju podsjeća da je uvjek postojala sumnja da postoji zapošljavanje u predizbornom periodu čime se uticalo na tok glasanja na izborima. Kovačević kaže da će insistirati na izmjenama krivičnog zakonika.

"Mi ćemo insistirati da ovo bude precizirano kao jedna pojava koja je prepoznata i da Krivični zakon bude promijenjen na način da ovo bude bude regulisano tim zakonikom. U međuvremenu, ovo nije nešto što nije regulisano jer postoje različiti načini da se u pravnom sistemu reaguje na ovo činjenje. Imamo i povredu ravnopravnosti u zapošljavanju i povredu slobode opredjeljenja pri glasanju. Ja ne bih ulazila u kvalifikacije pravne jer je to posao tužilaštva i prosto se nadamo da će u tužilaštvu nešto i da urade ovim povodom".

Svi nivoi odgovornosti od krivične preko političke i moralne odgovornosti mogu se vidjeti u sadržaju objavljenih transkripata u kojima se odslikava shvatanje partijskih činovnika koji su ujedno i državni funkcioneri o ulozi institucija u ostvarivanju javnog interesa, naglašava Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje.

"Možete preko transkripta da vidite da državni funkcioneri koji su ujedno i partijski operativci ne prave suštinsku razliku između državnih institucija koje moraju da ostvaruju javni interes i partijskog interesa i partijskog operativnog rada. I tu leži problem koji je višedecenijski i taj problem građani prepoznaju. Međutim, građani do sada nijesu imali priliku da vide materijalne dokaze za tako nešto. Transkripti su sada već i materijalni dokazi da postoje razni nivoi zloupotrebe. Definitivno se mora oglasiti državni tužilac pokrenuti postupak iz nekoliko razloga. Prvi razlog je što je taj državni tužilac prepoznat kao neko ko je ipak pod određenim političkim uticajem vladajućih struktura, konkretno u ovom slučaju onih koji imaju najveću političku moć, a oni se upravo nalaze kao akteri ovih transkripata", kaže Marić.