Dostupni linkovi

logo-print

Nakon dugogodišnje ustaljene prakse Klinički centar Crne Gore (KCCG) je donio odluku da ubuduće, zbog rodne diskriminacije, na dnevnom nivou ne saopštava pol već samo broj novorođenčadi. NVO sektor sumnja da se ovakvom odlukom želi prikriti disbalans kod novorođenčadi i tema selektivnih abortusa. Postavlja se pitanje da li će i na koji način ova odluka uticati na smanjenje rodne diskriminacije i ima li država adekvatan odgovor za borbu protiv selektivnih abortusa, pojave koja je u Crnoj Gori uzela maha.

I dok je javnost uskaraćena za potpuno objašnjenje zbog čega su nadležni u centralnoj državnoj zdravstvenoj ustanovi donijeli ovakvu odluku, građanski sektor sumnja da se njome zapravo želi skrenuti pažnja javnosti sa „najopasnije diskriminacije žena u vidu selektivnih abortusa“.

Maju Raičević iz Centra za ženska prava zabrinjava odluka i pita se zašto se baš sada uskraćuje informacija o polu novorođenčadi?

„I nije mi jasno zašto se, baš u ovom trenutku, ta informacija uskraćuje. Da takve informacije ranije nijesu objavljivane i da one negdje ranije nijesu bile dostupne medijima - onda dobro. Ali u ovoj situaciji kada se priča o selektivnim abortusima i onda, odjedanput ta odluka da se takve informacije više ne objavljuju meni prosto vuče na priču da – ako već nemamo strategiju za ozbiljno bavljenje selektivnim abortusima da onda ne treba o tome ni da govorima“, sumnja Raičević.

Šta je motivisalo direktora KCCG Ranka Lazovića da donese ovakvu odluku nijesmo mogli saznati jer nam je iz te ustanove zvanično saopšteno samo to - „da je direktor donio odluku da se ubuduće javnosti neće saopštavati podaci o polu novorođenčadi i da dalje ne želi objašnjavati i komentarisati tu odluku“.

Izvršna direktorka NVO Prima Aida Ivanović ne zna šta su bili motivi za donošenje ovakve odluke ni kakva je intencija bila direktora KCCG, ali smatra da će ovakva odluka nanijeti štetu na polju rodne ravnopravnosti i „gurnuti pod tepih“ za vlast „škakljivu temu selektivnih abortusa“.

„Ali sam sigurna da će rezultat ovakve odluke biti to da ćemo prosto staviti 'problem pod tepih', jer pazite mnogo ljudi u Crnoj Gori se ne slaže sa tim da postoji rodna neravnopravnost i da treba rješavati taj problem. A ovo je bio jedan od onako vrlo jasnih, i na dnevnoj bazi vidljivih, pokazatelja da imamo problem i da se on treba rješavati“, smatra Ivanović.

Neubjedljivo objašnjenje

Podsjetimo, u Crnoj Gori poslednjih petnaest godina postoji disbalans kod novorođenih dječaka i djevojčica, ali su to vlasti priznale tek nakon upozorenja Savjeta Evrope, koji je tražio da se ispita tema mogućih selektivnih abortusa.

Od Crne Gore je zatraženo da se izjasni o prenatalnom odabiru pola jer su istraživanja populacionog fonda UN pokazala da se u nekim evropskim zemljama vrši prenatalna selekcija pola fetusa u korist muške populacije. Pa se Crna Gora sa odnosom 110 novorođenih dječaka na 100 novorođenih djevojčica nalazi u grupi od devet država svijeta sa najvećim poremećajem u odnosu novorođene muške i ženske djece, usljed selektivnih abortusa koji su rezultat rodne diskriminacije i preferencije muške u odnosu na žensku djecu.

U međuvremenu su i crnogorske zdravstvene vlasti objavile da Crnoj Gori, već sada, nedostaje više od 3.000 žena u reproduktivnoj dobi.

Za dugogodišnju aktivistkinju ženskog nevladinog sektora Aidu Ivanović potpuno je neubjedljivo objašnjenje nadležnih da objavljivanje podataka o polu djeteta predstavlja diskriminaciju – kaže Ivanović i objašnjava zašto je „ovakva odluka politički štetana i opasna po Crnu Goru“:

„Prikrivati informaciju odnosno, neobjavljivati informaciju u vezi toga koliko se na dnevnom nivou rodi djevojčica odnosno, dječaka znači činiti da opšta javnost, kako najšira tako i stručna ne dobija podatak na osnovu kojeg može relevantno da prati dešavanja na ovom problemu i na ovom polju. Pogotovo objašnjenje nadležnih da saopštavanje ovih podataka čini diskriminaciju prosto 'ne pije vodu'! Mislim da je upravo suprotno“, kaže Ivanović.

S druge strane, Maja Raičević ukazuje na drugu dimenziju problema, objašnjavajući - zašto je od presudne važnosti da priča o selektivnim abortusima konstantno bude prisutana u javnosti i da se o njoj razgovara na svim nivoima.

„Objavljivanjem tih informacija, iako možda na dnevnom nivou ta odstupanja nijesu bila tako velika, ipak negdje drži priču u fokusu. Ipak, nekako i na neki način utiče na svijest. Ja se nadam da će ljudi koji vide da je jednog dana rođeno 13 dječaka i 5 djevojčica možda pomisliti - vidiš ovo je stvarno problem!? Možda će neko reći da ne želi da doprinese tome, možda će neka žena koja bi inače uradila tako nešto sama negdje biti svjesnija problema. Zato je mnogo važno držati taj problem u fokusu“, kazala Maja Raičević.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG