Dostupni linkovi

logo-print

Pogled na svijet hrvatskog ministra: Susjedi da, regija ne


Miro Kovač

Miro Kovač

Inzistiranje hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Mire Kovača da se više ne koristi termin "regija“ za države nastale raspadom bivše Jugoslavije pouzdano ne znači slabljenje odnosa sa susjedima na istoku, kažu analitičari.

"'Regija' ne znači samo eks-ju prostor i sugeriranje da se taj termin više ne koristi imati će na vanjskopolitičkom planu loše posljedice, jer će se smatrati besmislenom, smiješnom i nepotrebnom inicijativom i 'balkanskim' ponašanjem“, tako je ovaj potez ministra vanjskih i europskih poslova Mire Kovača opisao bivši jugoslavenski i hrvatski diplomat Ivica Maštruko.

"Prema tome, ukoliko je ministar Kovač pod pojmom 'regija' stvarno percipirao Jugoslaviju, onda umjesto toga može upotrebljavati 'zemlje bivše Jugoslavije'. Ali – slažem se s njime – regionalni pristup obuhvaća u nekim dijelovima, pojmovima i razmatranjima, zavisi o kontekstu, i Italiju, i Mediteran, i Balkan, i jugoistočnu Europu i slično. Dakle, termin 'regija' je daleko širi od uskog pojma pod kojim ga on percipira, a to je – za zemlje bivše Jugoslavije“, kaže Maštruko za naš program.

Ministar Kovač pred koji dan je u razgovoru za "Slobodnu Dalmaciju“ potvrdio Maštrukove sumnje.

"Pojam 'regija' najčešće se koristi kao zamjenski izraz za bivšu Jugoslaviju, odnosno za tzv. Zapadni Balkan.. Zar nije i Italija naša regija, zar nam nisu regija Slovenija i Mađarska? No, kada se govori o regiji, kao da se na njih ne misli. Emancipirajmo se konačno. Naš pogled na svijet nije pogled iz 'regije' nego iz Hrvatske“, poručio je ministar.

On je dodao kako će Hrvatska u vlastitom interesu jačati odnose sa svim susjedima – horizontalno i vertikalno.

"Da Hrvatska mora biti aktivna u odnosima sa Srbijom, jasno je prije svega zbog straha Bruxellesa da se Srbija ne okrene od Zapada, odnosno da se ne okrene previše prema ruskom utjecaju", kaže Željko Trkanjac.

Urednik vanjske politike u "Jutarnjem listu“ Željko Trkanjac kaže za naš radio da to nikako ne znači slabljenje odnosa sa susjedima na istoku.

"Vidjet ćemo što će biti sa Srbijom nakon izbora u Srbiji, to je ključni element. A da Hrvatska mora biti aktivna u odnosima sa Srbijom, jasno je prije svega zbog straha Bruxellesa da se Srbija ne okrene od Zapada, odnosno da se ne okrene previše prema ruskom utjecaju. Rusija na tome intenzivno radi, dakle i mi ćemo morati biti na neki način snažan element u tome da se Srbiju privuče prema Zapadu“, komentira Trkanjac.

Nevažno kamo se Hrvatska svrstava

Bosna i Hercegovina podjednako je visoko, ako ne i više na listi hrvatskih vanjskopolitičkih prioriteta, a Sarajevo je bila i prva destinacija ministra Kovača nakon preuzimanja dužnosti. O susjedima i bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova i aktualni posebni savjetnik hrvatske predsjednice Mate Granić kaže:

"Hrvatska treba primarno biti okrenuta prema budućnosti i inicijativa predsjednice Kolinde Grabar Kitarović 'vertikala Baltik – Jadran' upravo o tome govori, i na političkom, i na prometnom i na energetskom planu itd, a sa svim susjedima razvijati dobre odnose na temelju interesa. Bosna i Hercegovina radi Hrvata kao konstitutivnog naroda ima posebnu važnost.“

Trkanjac podsjeća da je Bruxelles upravo donedavnom hrvatskom premijeru Milanoviću zamjerao loše odnose sa susjedima, odnosno zaoštravanje odnosa sa Srbijom i Mađarskom.

"Što se termina 'regija' tiče, u devedesetima se nije s odobravanjem gledalo na javno korištenje termina 'Balkan' i 'zapadni Balkan', pa su oba termina preživjela“, kaže Željko Trkanjac.

"Dakle, ja tu vidim jedan pokušaj koji nije baš idealan, jer nametati da se neka riječ ne koristi uvijek znači da će se ta riječ koristiti u svim 'subslužbenim' ideologemima. A činjenica da mi teško možemo definirati regiju je sasvim razumljiva, jer Hrvatska kao članica Europske unije nije ni izdaleka na taj način više institucionalno vezana sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom itd, a sa druge strane, kao članica NATO-a, Hrvatska je institucionalno vezana sa Rumunjskom i Bugarskom koje su još istočnije od njih“, napominje Trkanjac.

Sandro Knezović iz zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose na vidi potrebu opterećivati se regionalnim okruženjima.

"Potpuno je nevažno kamo se Hrvatska svrstava, ako pokazuje kapacitete demokratske konsolidiranosti. Naprotiv, Hrvatska može značajno profitirati od činjenice da je ipak geografski povezana s jugoistokom Europe ili Balkanom, nazovimo mi to kako želimo, jer ima određene komparativne prednosti – pogotovo u ekonomskom smislu“, konstatira Knezović.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG