Dostupni linkovi

logo-print

Podrška žrtvama ratnog nasilja iz svih dijelova BiH


Ilustracija

Ilustracija

Žrtve seksualnog nasilja i drugih zločina iz proteklog rata u Bosni i Hercegovini, 22 godine suočavaju se sa traumama i posljedicama tih zločina, bez adekvatne institucionalne podrške. Tim povodom predstavnici dvadeset institucija nedavno su u Istočnom Sarajevu potpisali protokol o međusobnoj suradnji, kojim će se unaprijediti podrška žrtvama ratnog nasilja iz svih dijelova BiH.

Tisuće žena koje su tokom proteklog rata u BiH bile žrtve seksualnog i drugih vrsta nasilja, i danas nemaju adekvatnu zaštitu za sve ono što su preživjele. Mnoge od njih se rijetko odlučuju o tome govoriti u javnosti i svjedočiti na sudovima.

"To je problem s kojim se država BiH mora konačno suočiti", kaže Nada Golubović, predsjedavajuća UO Fondacije Udružene žene Banjaluka.

"Neki od preživjelih seksualnog zlostavljanja i ratne torture nisu spremni izaći pred sud. Tu smo zato mi, koji smo potpisnici Protokola, da ih ohrabrimo da ostvare svoja prava. Ukoliko ne ostvare ta prava, one će prenositi transgeneracijsku traumu od generacije do generacije i mi ćemo stalno živjeti u zemlji koja će biti puna rata i boli. Samo prevazilaženjem traume možemo pomoći društvu u kojem živimo", naglašava Golubović.

Protokolom iz Istočnog Sarajeva uvezat će se sudovi, policija, centri za mentalno zdravlje, domovi zdravlja, te nevladine organizacije iz različitih dijelova BiH, kako bi zajednički radili na rješavanju ovog problema.

"Moram da kažem da je neizbježna uloga lokane zajednice, jer je ona, pored porodice, najbliža svojim građanima, a samim time i onima koji su preživjeli nasilje", ističe Nenad Samardžija, gradonačenik Istočnog Sarajeva.

Samardžija dodaje kako se o žrtvama ratnog nasilja mora više govoriti u javnosti.

"Da bismo preduzeli mjere poboljšanja stanja, o ovome moramo javno govoriti i vrišiti pristisak na institucije sistema da dosljedno primjenjuju zakonsku regulativu."

"Da bismo preduzeli mjere poboljšanja stanja, o ovome moramo javno govoriti i vrišiti pristisak na institucije sistema da dosljedno primjenjuju zakonsku regulativu, kao i da se povećaju kaznene sankcije, kako bi žrtve nasilja doživjele kakvu takvu satisfakciju", zaključuje Samardžija.

Ovim projektom bit će uvezano ukupno 15 pravosudnih institucija iz oba bh. entiteta, naglašava Jasna Zečević, direktorica UG "Viva žene" iz Tuzle.

"To znači da su uvezani centri za socijalni rad, policija, sudstvo, tužiteljstvo, centri za mentalno zdravlje i nevladine organizacije koje na tom području djeluju. Cilj je da, ako se osoba obrati bilo kome od tih potpisnika, da se ne dupliraju aktivnosti, da se ne uzimaju izjave na pet ili šest mjesta, nego da se ciljano tim osobama omogući što lakši pristup pravdi", pojašnjava Zečević.

Zečević, također, dodaje kako svih ovih godina žrtvama ratnog nasilja nije posvećeno dovoljno pozornosti:

"Mislim da je nakon dvadeset i dvije godine stvarno vrijeme da ove izazove prevaziđemo, odnosno da se profesionalci povežu po regijama. Doći će to toga da se iz Haškog tribunala ili nekih drugih sudova sve više prenose slučajevi na pravosuđe BiH. Namjera nam je da to ne bude samo za ovu temu kojom se sada bavimo, nego i za slučajeve organiziranog kriminala i maloljetničke delikvencije, u kojima se svjedoci također boje svjedočiti", smatra Jasna Zečević.

"Žrtve seksualnog nasilja dolaze iz svih dijelova BiH, sa različitom pozadinom. Više od dvadeset godina oni žive s činjenicom - šta je njima učinjeno u ratu i često žive bez financijske i psihiloške podrške društva. Napravili smo mrežu institucija koja će ovim ljudima pružiti pomoć", istakao je Edward Ferguson, veleposlanik Velike Britanije u BiH.

U Bosni i Hercegovini još uvijek nema potpunih podataka o broju žrtava silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja, ali procjene UN-a govore o broju od 20.000 do 56.000.

  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG