Dostupni linkovi

logo-print

Podrška zaštiti antifašističkih spomenika


Muzej ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu

Muzej ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu

U Bosni i Hercegovini se riječima podržava reafirmacija antifašizma. Ideja ambasadora Hrvatske pri UN Ive Goldsteina o zaštiti antifašističkih spomenika, smatraju mnogi, ne bi brzo promijenila na stvari, jer mnogi spomenici koji podsjećaju na otpor fašizmu su izbrisani sa lica zemlje tokom devedesetih, ali bi, kažu naši sugovornici, pomogla da se države na ovim prostorima uravonteženije odnose prema vremenu Drugog svjetskog rata.

“Mislim da je to dobra ideja i ja je u svakom slučaju pozdravljam", stanovište je Denisa Bećirovića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma državnog parlamenta, inače doktora istorijskih nauka.

„Ova ideja treba da, prije svega od svih demokratskih snaga, bude podržana. Antifašizam je sastavni dio europskog identiteta i on je za Europu, ali i za Bosnu i Hercegovinu, ključna civilizacijska vrijednost", kaže Bećirović, koji je onomad, kao visoki zvaničnik SDP-a ponudio zakonski akt o zaštiti antifašističkih vrijednosti, ali zakon nije prošao u Parlamentu.

Niko se međutim nije usudio govoriti protiv ideje, ali bilo je bezbroj 'ali' pa su palčevi ostali okrenuti prema dole. Teško da bi se i ovaj put neko usudio javno govoriti protiv Goldsteinove inicijative, a što se položaja palčeva tiče sigurno da se tu ništa ne bi promijenilo. S toga okrenimo se nauci.

„Ja doista podržavam svaku inicijativu koja bi vodila reafirmacija antifašizma, pa i reafirmaciji vrijednosti koje je antifašizam imao kroz razne antifašističke spomenike koji su građeni diljem Jugoslavije. Zašto to smatram? Zato što je zapravo antifašizam temeljna vrijednost na kojem počiva moderni svijet. U tom smislu i spomenici koji su bili diljem Jugoslavije građeni poslije 1945. godine i koji su afirmirali vrijednosti antifašizma doista planetarno važni zato što je antifašizam planetarno važna ideja", kaže Husnija Kamberović, direktor Instituta za istoriju.

„Kako je kod nas stara historiografija odbačena u najvećoj mogućoj mjeri i kako se povijest ponovno počela pisati od početka na taj isti način je zapravo cijela jedna kulturna tradicija dobila mjesto kakvo naravno ne zaslužuje. U tom kontekstu je i sudbina koja je zadesila spomenike o kojima govorimo vrlo žalosna", ocjenjuje dr Dubravko Lovrenović, dugogodišnji član Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika.

Tužnu sliku o kojoj govori doktor Lovrenović je na najbolji način javnosti prezentovao sarajevski majstor fotografije Brano Prijak, a vjerovatno najbolji uvid u stanje ima upravo Dubravko Lovrenović:

„Većina njih je u jako lošem stanju. Neki su eksplozivom dignuti u zrak, neki su zakopani smećem, zarasli u šumu itd.“

„U katastrofalnom stanju se nalazi recimo zgrada ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu ili u Sanskom Mostu, ili pak zgrada AVNOJ-a u Jajcu, koja je istina u relativno pristojnom stanju, ali zahvaljujući isključivo naporu jednog ili nekolicine pojedinaca. Pogledajte u kakvom stanju se nalazi spomenik na Makljenu ili na Sutjesci pa ćemo vidjeti da je zapravo cijela jedna epoha sa vrlo značajnim kulturološkim društvenim dostignućima zapravo gurnuta u stranu.“

Ikonoklastija ranog srednjeg vijeka povampirena potkraj prošloga odnijela je sa prostora BiH bezbroj spomenika jednom vremenu. Neki od njih i danas pod naletom primitivnih pojedinaca ili hordi što žive na ovom prostoru, ali u nekom dalekom vremenu.

„Veoma je zanimljivo da se u pojedinim situacijama pojedinci ili grupe odnose destruktivno prema spomenicima iz NOB-a, dakle prema antifašizmu, ideji na kojoj počiva i dosadašnja i sadašnja a uvjeren sam i buduća Evropa i to je u svakom slučaju jako loše. Ako imate sreću da ste pripadnik naroda koji može govoriti o svom antifašizmu onda ste sretan i privilegiran čovjek", konstatuje Anton Kasipović, donedavni ministar prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske.

A u ovom kontekstu je i Goldsteinova ideja o revalorizaciji spomenika jednom vremenu može se smatrati kao sretna okolnost smatra Bećirović:

„Tim prije jer smo svi zajedno svjedoci povampirenja onih snaga i u BiH i u susjedstvu koji svim silama nastoje prekrojiti istoriju i minimizirati ulogu antifašista pokušavajući da afirmišu najmračnije ideologije i njihove nosioce. S toga i smatram da se pred antifašiste i u BiH i u regionu postavlja imperativ aktivnijeg i snažnijeg očitovanja i suprotstavljanja revizinoizmu.“

Husnija Kamberović, direktor Instituta za istoriju svjestan je da kako čak i potpuni konsenzus u vezi sa Goldsteinovom inicijativom ne bi na prostorima bivše zajedničke države brzo donio opipljivi rezultat, ali bi bio napravljen bitan korak ka uravnoteženijem odnosu prema bliskoj prošlosti, onoj zajedničkoj i ovoj što je slijedila:

„Naravno ne bi suštinski i tako brzo moglo promijeniti stvari ili približiti neka stanovišta, ali bi svakako bilo važno jer bi stvorilo jedno novo polje komunikacije među raznim djelovima bivših jugoslavenskih republika. Samo po sebi to ne bi riješilo sva ostala pitanja ili probleme različitih interpretacija antifašizma, naprotiv mislim da bi se u nekim zemljama to još više zaoštrilo, ali vjerujem da bi to zapravo moglo dovesti do neke ozbiljnije debate oko toga i to bi bila neka pozitivna strana te ideje“, zaključuje Kamberović.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG