Dostupni linkovi

logo-print

Podjele oko Lukšićevog prijedloga za politički sporazum


Ilustracija

Ilustracija

Kako su opozicija i manja vladajuća Socijaldemokratska stranka dočekali prijedlog premijera Igora Lukšića o potpisivanju političkog sporazuma po kojem bi se pitanja jezika i državnih simbola, umjesto Ustavom, regulisala izmjenama zakona?

Prijedlog političkog sporazuma Vlade o identitetskim pitanjima suprotan je preporukama Evropske komisije (EK) o promjeni Ustava, ocijenio je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.

Krivokapić je kazao da su preporuke EK jasne, odnosno da se struktura pravosudnih organa mora mijenjati u okviru Ustava, a da partije ne treba da se bave drugim pitanjima "i međusobnim ucjenjivanjima“.

„Ovakav način bavljenja ustavnim promjenama ide protivno preporukama Brisela. Posebno je važno da to radimo u vremenu kada građani žive sve teže, pa mislim da idemo protivno realnosti baveći se izmjenama Ustava“, kazao je Krivokapić novinarima.

Krivokapić je precizirao da je bio pisac Zakona o simbolima, navodeći da je Socijaldemokratskoj partiji (SDP) prihvatljivo sve ono što je redovna procedura za izmjenu Ustava.

„Ali ovakav predlog je protivan evropskim obavezama i to je bježanje od njih. Ima vremena kad treba da se bavimo identiteskim pitanjima, a ne da se vraćemo na referendumska u susret pregovorima sa Evropskom unijom (EU)“, dodao je Krivokapić

Nova Srpska demokratije glatko je odbacila ponudu premijera Igora Lukšića. Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić kaže da mu nije jasno zašto je Lukšić uopšte izašao sa tim prijedlogom kada je znao da će biti odbijen.

"Premijer Lukšić je Novoj srpskoj demokratiji poslao prijedlog koji je ranije na sastanku, koji su organizovali on i njegov zamjenik Marković, saopštio meni i Goranu Daniloviću. Tada smo mu već usmeno saopštili da je to za nas neprihvatljivo iz više razloga. Tako je na sjednici predsjedništva partije samo potvrđeno ono što smo mi usmeno rekli predsjedniku Vlade na našem posljednjem sastanku. Postoji više razloga zašto je to neprihvatljivo, ali osnovni je da je pitanje koje reguliše ljudska prava i slobode, a to je pitanje srpskog jezika i pitanje statusa srpskog naroda u Crnoj Gori, jedino se mogu urediti Ustavom i neprihvatljivo je da to bude uređeno sa nekim izmjenama i dopunama zakona koji se mogu lako srušiti pred Ustavnim sudom", rekao je Mandić.

Nebojša Medojević i Andrija Mandić

Nebojša Medojević i Andrija Mandić

Iz Pokreta za promjene poručuju da Lukšićevu ponudu neće ni razmatrati jer premijer nije ni pomenuo rješenja koja se tiču reforme pravosuđa, na čemu oni insistiraju, kaže Nebojša Medojević.

"U njemu nema ni jednog slova o zahtjevima Pokreta za promjene koji se tiču nužnih reformi u oblasti pravosuđa, nezastarijevanje krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala, korupcije, dvotrećinski izbor predsjednika Vrhovnog suda i državnog tužioca. Zatim potpuno novi sastav Sudskog savjeta u kojem ne bi bilo političara, kao do sada koji bi se između više kandidata dvotrećinski birao u parlamentu i koji bi većinski sačinjavale sudije i nezavisni pravni eksperti. Dakle, ništa od toga nijesam vidio u pismu što znači da je Lukšić ili imao ranije postignut neki dogovor sa nekom od opozicionih stranaka u čijem koncipiranju je vjerovatno bilo nešto više o glasanju o Ustavu, možda neka nova koaliciona postizborna ponuda, ili prosto nema nikakvu
volju da zaista dođe do ustavnih promjena"
, smatra Medojević.

SNP bez stava

U najjačoj opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji još nijesu zauzeli stav povodom Lukšićevog prijedloga.

"Zbog boravka predsjednika SNP- a Srđana Milića van Crne Gore mogu samo za sada da potvrdim da je prijedlog premijera Lukšića stigao u sjedište SNP. Mi još nijesmo zauzeli stav tim povodom", kaže šef medijskog pula SNP-a Dragan Koprivica.

Lukšić je naveo da bi se političkim sporazumom koji nudi "stvorili uslovi za prevazilaženje svih vrsta podjela u Crnoj Gori u korist njene evropske budućnosti".

Lukšić je u dopisu liderima opozicije naveo da bi se političkim sporazumom koji nudi "stvorili uslovi za prevazilaženje svih vrsta podjela u Crnoj Gori u korist njene evropske budućnosti, brže dinamike procesa evropskih i evroatlantskih integracija i dinamičnog ekonomskog razvoja."

Da bi Crna Gora započela pregovore o članstvu u Evropskoj uniji u junu, treba ispuniti zahtjev Brisela o smanjenju političkog uticaja na pravosuđe, odnosno promijeniti Ustav u dijelu izbora predsjednika Vrhovnog suda i izbora sastava sudskog i tužilačkog savjeta.

Za promjene Ustava je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, što znači glasovi i vlasti i opozicije. Međutim, opozicione stranke uslovljavaju svoju podršku promjenama ustava u dijelu identitetskih pitanja, odnosno opozicija zahtjeva da srpski jezik dobije status službenog jezika i uvođenje trobojke kao narodne zastave.

Do sada su opozicione stranke bile veoma tvrde u stavu da bez ovih promjena neće biti usvojene ustavne promjene koje traži Brisel te da će biti blokirane integracije države u Evropsku uniju.

U Crnoj Gori već postoji iskustvo dugotrajnih pregovora, odnosno kada se reforma u jednoj oblasti uslovljava zahtjevima za promjenom odredbi u potpuno drugoj oblasti.

Tako je izborni zakon, koji se usvaja dvotrećinskom većinom, čekao na usvajanje tri godine zato što je opozicija svoju podršku uslovila uvođenjem srpskog jezika u obrazovni sistem.
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG