Dostupni linkovi

logo-print

Podjela donacija po etničkoj pripadnosti


Oštećena kuća u blizini Dervente, ilustrativna fotografija

Oštećena kuća u blizini Dervente, ilustrativna fotografija

Osim što je najveći dio povratnika diskriminisan u mjestima gdje živi, vlasti ih po nacionalnoj osnovi dijele i kada su u pitanju donacije. Tako se u nekim javnim pozivima, koji se objavljuju radi dodjele pomoći izbjeglim, raseljenim i povratnicima, navodi i da u određenoj opštini za predviđena sredstva mogu konkurisati samo pripadnici određenog naroda. I u ovim pozivima zastupljeni su samo konstitutivni narodi, dok su nacionalne manjine potpuno zanemarene.

U posljednjem Javnom pozivu za obnovu porušenih kuća izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, te raseljenim i povratnicima u oba bosanskohercegovačka entiteta koji je raspisalo Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS navedeno je u kojim opštinama se za dodjelu sredstava mogu prijaviti Hrvati, gdje Bošnjaci, a u kojima Srbi. Pripadnici nacionalnih manjina uopšte nisu spomenuti.

Zbog čega resorno entitetsko ministarstvo objavljuje javne pozive sa takvim sadrzajem nismo uspjeli saznati jer se ministar za izbjeglice i raseljena lica RS Davor Čordaš nije javljao na naše pozive niti su nadležni u ovom Ministarstvu odgovorili na pitanja koja smo im dostavili.

Predstavnik Udruge Hrvata povratnika u Bosansku Posavinu „Feniks“ sa sjedištem u Derventi Ivan Brico kaže da mu nije jasna takva praksa.

„Ja nikada u životu nisam dijelio ljude po vjerskoj, nacionalnoj ili rasnoj osnovi. I nikada neću dijeliti. Prema tome, u demokratskim procesima i demokratskim pravilima, svi koji su izbjegli, raseljeni, imaju pravo da apliciraju na obnovu svojih kuća, svojih stanova", naglašava Brico.

Ovako razmišlja i predsjednik povratničke MZ Kotorsko kod Doboja Muhamed Spahić koji kaže i da je dobojska vlast raspisivala konkurse za pomoć isključivo povratnicima hrvatske nacionalnosti, jer je takve programe sufinansirala Vlada Republike Hrvatske.

„Nije njihova praksa dobra, da kažu 'samo za povratnike Hrvate'. Trebalo bi samo 'za povratnike'“, kaže Spahić.

Predstavnik Saveza za povratak izbjeglih i raseljenih Bosanske Posavine iz brodskog sela Kolibe Pavo Dujak kaže da ne podržava naglašavanje etničke pripadnosti prilikom dodjele sredstava izbjeglim, raseljenim i povratnicima, ali istovremeno naglašava da takve javne pozive treba posmatrati od slučaja do slučaja.

„To je i pozitivno, a negdje i nije. Recimo, ako bi se raspisivali javni pozivi gdje bi se svi prijavljivali, onda, u pravilu, sistemom bodovanja, Hrvati imaju puno manje šanse da budu u vrhu, obzirom da u pravilu imaju manji broj djece, manji broj članova domaćinstva, i da se u pravilu kod nas Hrvata vraćaju uglavnom starije osobe", napominje Dujak.

Predsjednik Komisije za izbjeglice i raseljene osobe BiH i resorni ministar u Vladi FBiH Adil Osmanović pak smatra da se u svim pozivima za dodjelu javnih sredstava u kojima se kao uslov za prijavu navodi etnička pripadnost vrši diskriminacija pripadnika drugih naroda. Osmanović kaže da federalno ministarstvo kojim rukovodi ne objavljuje takve konkurse.

„Ako se na takav način raspisuje javni poziv i odredi se koji narod se može prijaviti, tu je prisutna diskriminacija. Treba raspisati javni poziv, omogućiti svim koji su zainteresirani, prognanici, da apliciraju. Onda, kada se krene u realizaciju tog projekta, onda se može vidjeti koliko je prijavljenih i napraviti nekakav nacionalni, da kažemo, balans prilikom implementacije", navodi Osmanović.

Mario Nenadić

Mario Nenadić

Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Mario Nenadić objašnjava da na nivou BiH ne postoji jedinstven pristup za raspisivanje javnih poziva za rekonstrukciju kuća i povratak stanovništa, što znači da svi nivo vlasti, od lokalnog do državnog, sami određuju sadržaje tih poziva. Nenadić ne misli da se radi o diskriminatorskim namjerama ako se unaprijed odredi da se u nekoj lokalnoj zajednici za povratak mogu prijaviti samo pripadnici jednog naroda. Ipak, slikovito kaže da podjela javnih sredstava na takav način predstavlja hod po žici.

„S jedne strane, sigurno je da ako se na projekat ne mogu prijaviti i osobe koje dolaze iz reda nekog drugog naroda u odnosu na taj za koji je natječaj raspisan, to može implicirati da se radi o diskriminaciji. Ali, ako uvažite ovo moje obrazloženje da je to upravo s ciljem da se na razini Bosne i Hercegovine izbalansira da pomoć dobiju u podjednakoj mjeri i pripadnici svih konstitutivnih i drugih naroda, isto tako, da pomoć bude osigurana podjednako za oba entiteta u Bosni i Hercegovini, onda možemo govoriti samo o zakonitosti, jer kao što znate, u zakonu o izbjeglicama i raseljenim osobama i drugim propisima koji uređuju ovu oblast, komisija za izbjeglice i raseljene osobe dužna je da vodi računa o entitetskoj, nacionalnoj i drugoj izbalansiranosti programa i projekata koji se provode u Bosni i Hercegovini", kaže Nenadić.

Iako je rat u BiH završen prije skoro punih 18 godina, u ovoj zemlji su jasno izražene etničke podjele. Još uvijek je prisutna i diskriminacija onih koji su se vratili u svoje domove, posebno u oblasti zapošljavanja. Zbog toga je teško razumjeti da su dobronamjerni javni pozivi za pomoć u procesu povratka u kojima dodjela budžetskih sredstava zavisi od nacionalne pripadnosti i u kojima se pripadnici nacionalnih manjina uopšte ne spominju.

****************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG