Dostupni linkovi

logo-print

Podgorica za dijalog Rusije i Ukrajine, Krivokapić u ime OEBS-a ide u Moskvu


Milo Đukanović na premijerskom satu

Milo Đukanović na premijerskom satu

Crnogorska Vlada pažljivo vaga svaku riječ kada je u pitanju odnos Crne Gore sa tradicionalnim partnerima, među kojima je i Rusija. Istovremeno, Crna Gora je izabrala evroatlantski put čime je u obavezi da usaglašava svoju spoljnu politiku.

Ovo je između ostalog saopštio premijer Milo Đukanović na premijerskom satu u Skupštini Crne Gore, pojašnjavajući da Crna Gora nije uvela nikakve sankcije Rusiji povodom ukrajinske krize, već slijedi spoljnopolitički kurs Evropske unije koja je jednom broju Ukrajinaca uvela restriktivne mjere.

Prema riječima Đukanovića, cilj Crne Gore je uspostavljanje dijaloga Moskve i Kijeva na šta upućuje iskustvo odnosa zemalja sa prostora bivše Jugoslavije:

,,Kao država koja je prošla i kroz sankcije i kroz ratove mi znamo da to niej put i zato molimo da se što brže obnovi dijalog. Kriza u Ukrajini nije kriza ni u Libiji ni u Iranu ni u Siriji iako ni one nijesu daleko. To je kriza koja se događa u našoj evropskoj kući i zbog toga se najhitnije moraju probiti svijest o važnosti hitnog dijaloga, hitne obnove diplomatske inicijative kako bi bili sigurni da ćemo tu zajedničku kuću sačuvati od nestabilnosti. Crna Gora se za to zalaže."

Pojedinim poslanicima opozicije se ne sviđa reakcija Crne Gore prema krizi u Ukrajini. Tako se predsejdnik SNP-a Srđan Milić, odgovarajući na Đukanovićeve konstatacije, opredjelio za promjenu spoljne politike Vlade:

,,Nijedna zemlja EU od Crne Gore nije tražila da na ovakav način reaguje povodom ukrajinske krize. Svako ima pravo da vodi spoljnu politiku na svoj način samo znam da ovakvu spoljnu politiku Vlade treba promijeniti da ne bi imala očigledne štetne poljedice na sve građane Crne Gore", rekao je Milić.

Briga za Rusiju i Ukrajinu

Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić je najavio posjetu Moskvi u svojstvu predsjednika parlamentarne Skupštine OEBS-a za narednu sedmicu, kada će kako je rekao pokušati da pospješi dijalog Rusije i Ukrajine:

"Velika je naša slovenska briga za Rusiju i za Ukrajinu.Mi to razumijemo bolje od drugih a pogotovo naše jugoslovensko iskustvo nas dodatno obavezuje da im pomognemo. Ja ću iduće sedmice pokušati između Moskve i Kijeva da omogućim taj dijalog, da ga pojačam iako je to napor. Mi znamo kako je to bilo uspostaviti dijalog između naših bratskih naroda Hrvata i Srba, Bošnjaka i Srba,. ali moramo da pomognemo", rekao je Krivokapić.

Unutrašnja politička scena u Crnoj Gori opterećena je aferama, što je takođe bila tema premijerskog sata.

Govoreći o odnosu institucija prema borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije premijer Milo Đukanović je rekao da ni sam nije zadovoljan dijelom institucija posebno radom policije.

Za Đukanovića su sve afere kreirane, počevši od duvanske afere, pa do najaktuelnije korupcionaške afere u vezi privatizacije crnogorskog Telekoma. Đukanović je aferu Telekom koja je ponovo isplivala kada je američka ambasada u Crnoj Gori saopštila da je bilo korupcije i pozvala institucije da pokrenu proces, ponovo nazvao glupošću i neistinama:

"Sve što se pojavilo ovih dana a istovremeno se vezuje za moje ime povodom afere Telekom je gnusna laž i moj poziv je na tragu onoga što je državni tužilac Crne Gore već učinio a to je da svi oni koji imaju nešto više od sposobnosti da kreiraju laži , da to iznesu pred crnogorskom javnošću i da to pitanje jednom skinemo sa dnevnog reda da bi smo se pozabavili nekim pametnijim pitanjima. Ovdje se bavimo glupošću."

Za navodno kreiranje afera Đukanović je ponovo optužio dio političkih stranaka, dio nevladinih organizacija i nezavisne medije od kojih je tražio izvinjenje.

Na sjednici je bilo riječi i o ekonomskim pitanjima, pri čemu je predsjednik SNP-a Srđan Milićá pitao kako da se oporezuje više od 20 milionera iz Crne Gore i predložio takozvanu unakrsnu provjeru imovine. Đukanović je konstatovao da Vlada nije vodila lošu eknomsku politiku.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG