Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska bi mogla doći pred grčki zid


Hrvatska narodna banka, foto: zoomzg

Hrvatska narodna banka, foto: zoomzg

Prema nedavno objavljenim statističkim podacima, svaki Hrvat danas je dužan 11.000 eura, poređenja radi, 11 puta više nego što je bio zadužen svaki građanin nekadašnje SFRJ prije raspada te zemlje ili čak malo više. Svaki građanin SFRJ dugovao je 1.000 dolara.

Dakle, Hrvatska je opasno zadužena zemlja. Njezin je inozemni dug premašio godišnji bruto domaći proizvod i iznosi 102%, odnosno više od 47 milijardi eura. No, dug se zasad redovno otplaćuje.

Ukoliko se ne promijeni ekonomski model, Hrvatska bi se, prema ocjeni većine ekonomista, mogla vrlo brzo, naći pred zidom, tvrđim od grčkog.

Kad euro-zona kihne, Hrvatska ima tešku upalu pluća - slikovito opisuje hrvatsku gospodarsku i dužničku ranjivost neovisni ekonomski analitičar, doktor Guste Santini, autor 20-tak knjiga iz područja monetarne, fiskalne i ekonomske politike.

„Od 1994. godine imamo stalno deficit platne bilance. Posebno imamo naglašen deficit trgovačke bilance. To znači da kontinuirano živimo na kredit. Da nismo prodali obiteljsko nasljedstvo, taj dug bi bio još veći. Ako je inozemni dug na razini GDP-a i neka je samo kamata pet posto, znači da godišnje moramo ostvarivati rast od posto da bi smo isplatili samo kamate“, navodi Guste Santini.

A gospodarske stope rasta nisu ni nula posto, već negativne, upozorava sveučilišni profesor i SDP-ovac Branko Grčić, glavni ekonomski strateg najveće oporbene stranke.

„Već dvije godine stope su negativne i ove godine ćemo teško doseći prvu pozitivnu stopu. One projekcije koje su bile 1,5 posto realnog rasta, sada se već korigiraju na nekih 0,5 posto, pa čak i niže“, kaže Grčić.

Neće Hrvatska odjednom doživjeti šok ili slom, ali možda je još gore dugotrajno odumirati, kaže profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, doktor Drago Jakovčević.

„Sve je isto kada je pacijent na respiratoru i ostalim instrumentima za umjetno održanje života. Nas čeka dugotrajna agonija, ako ne promijenimo obrazac ekonomskog razvoja“, upozorava Jakovčević.

Spas u proizvodnji a ne potrošnji

Samo za održavanje postojećeg duga, Hrvatska se i dalje mora refinancirati, ističe doktor Žarko Primorac, neovisni ekonomski analitičar.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

„Hrvatska je, što se tiče vanjskog duga, dosta ozbiljno zadužena sa oko 47,5 milijardi eura. Mora se tražiti načina kako da se ti sektori i država razdužuju. Unutarnji dug Hrvatske, koji se zove javni dug, uglavnom govori o dugu države. Taj dug će morati isplatiti državni budžet. Sada je oficijelno oko 42 posto GDP-a. Ima i potencijalni javni dug, a to su garancije za brodogradilišta i drugo, koji, kada bi se realizirao, i ako se bude realizirao, će podići dug na višu stopu, na 57-58 posto. Na taj način ulazimo u zonu koja počinje biti opasna“, ocjenjuje Primorac.

Gospodarski model se istrošio i jedini spas je u proizvodnji, a ne potrošnji - ponavlja predsjednik Hrvatske ekonomske inicijative i nositelj jedne od koalicijskih lista na skorim parlamentarnim izborima, doktor Ljubo Jurčić. Ukoliko se to ne dogodi, kaže doktor Jurčić, Hrvatska bi vrlo brzo mogla doći „pred zid“, a bit će joj puno teže nego Grčkoj.

„Bez obzira što mi o sebi sve najbolje mislimo, Grčka je puno važnija EU i MMF-u zbog Mediterana, geopolitike i tako dalje. Nas bi se rješavalo oštrim mjerama i puno bržim mjerama, a onda bi i puno više hrvatski građani trpjeli“, upozorava Ljubo Jurčić.

Aktualna hrvatska Vlada odbacuje crne scenarije.

„I kroz ova vrlo turbulentna vremena je Hrvatska uspjela sve svoje, i međunarodne i domaće obveze, ispuniti na vrijeme. Naravno da će i naši planovi ovisiti o situaciji i razvoju događanja na evropskoj i globalnoj razini. Mi hoćemo i sigurno planiramo na određenu inozemnu komponentu u potrebama za financiranje. S druge strane nastojimo očuvati maksimalno i naše domaće tržište, ne samo njegovu stabilnost i likvidnost, nego ga imati kao jak izvor financija, ne samo za državu, nego i za cijelo gospodarstvo“, kaže državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić.

Konsolidacija bez MMF-a

Državni tajnik Marić potvrđuje da je inozemni hrvatski dug već premašio godišnji bruto domaći proizvod:

„On je otprilike 102 poto BDP, s tim da u tom dugu nije samo država. Država je zapravo najmanji segment, svega 15 posto. Banke čine 24 posto ukupnog duga. Oko 15 posto su ulaganja, dok preostalih 46 posto su ostali sektori, u koje ulaze i poduzetnici, ali u nekom kontekstu i stanovništvo.“

Na jedno od glavnih pitanja u aktualnoj predizbornoj kampanji - Treba li Hrvatskoj novi aranžman s MMF-om - predstavnik aktualne hrvatske Vlade odgovara negativno:

„Zadržat ćemo suradnju sa MMF-om u skladu sa člankom 4, što znači redovite konsultacije. Mi jesmo u dobroj suradnji sa MMF-om, ali po pitanju stand-by aranžmana smo rekli da smatramo da nam on nije potreban, da smo sposobni sami i kadri voditi, ne samo javne financije, nego općenito ekonomsku politiku.“

Ni politički konkurenti i, barem zasad, vrlo izvjesni izborni pobjednici, s liste Kukuriku koalicije, ne zagovaraju, nužno, novi aranžman s MMF-om, ukoliko osvoje vlast.

„Mi ćemo učiniti sve da u jednom srednjem roku, od dvije-tri godine, konsolidaciju napravimo vlastitim snagama bez pozivanja MMF-a. Mi još uvijek mislimo da se pokretanjem gospodarskog oporavka mogu izbjeći bilo kakvi bolni rezovi, ako pod tim rezovima podrazumijevamo diranje u mirovine, plaće i socijalna davanja“, tvrdi doktor Grčić.

„Ako ne napravimo program povećanja domaće proizvodnje, onda je sasvim svejedno došao MMF ili ne došao, standard hrvatskim građanima će biti puno manji“, ocjenjuje doktor Ljubo Jurčić.

„Radi samog servisiranja duga, Hrvatska za sada još uvijek ne bi trebala pomoć MMF-a, još uvijek ona redovno servisira svoje obaveze. Ako se hoće provoditi jedan ozbiljniji problem restrukturiranja domaće privrede, razduživanja, program koji će osigurati razvoj u budućim godinama, mislim da bi se uz pomoć MMF-a to prije, i možda jednostavnije, napravilo, nego da se oslonimo samo na svoje znanje“, zaključuje doktor Žarko Primorac.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG