Dostupni linkovi

logo-print

Počast civilnim žrtvama „Oluje“ u središtu Zagreba


Dvadesetak aktivista nevladinih udruga za ljudska prava odjevenih u crno komemoriralo je u ponedjeljak u središtu Zagreba civilne žrtve akcije „Oluja“ i upozorilo da većina zločina nad civilima nakon „Oluje“ nije procesuirana.

„Ovaj skup ima upravo tu namjenu da se obratimo hrvatskoj državi i da kažemo da - dok se ne procesuiraju navedeni zločini – svi smo mi, a i sama hrvatska država, odgovorni za te zločine“, kaže Nela Pamuković iz zagrebačkog Centra za žene žrtve rata Rosa.

Na komemoraciji je sudjelovalo i sarajevsko Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije.

„Nas kao civilno društvo iz Bosne i Hercegovine duboko indignira činjenica što u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine ne postoji jasan zvaničan stav o 'Oluji'“, kazao je Edvin Kanka Čudić.

Biserka Momčinović

Biserka Momčinović

„Naš je motiv da se uključimo u ovu akciju to što je posvećena žrtvama,“ kaže Biserka Momčinović iz Ženske mreže Hrvatske i dodaje: „Zato što je ovaj rat izazvao toliko žrtava, razaranja i uništavanja, da ne vidim ni jednog razloga za drugačije obilježavanje nego – posvećivanje žrtvama.“

Komemoracija je protekla bez incidenata, mnogi Zagrepčani zastali su i pročitali tekstove na transparentima, ali bilo je i onih koji su od policije tražili da zabrani skup zbog natpisa „Nacionalizam ubija“ na latinici, ali i na ćirilici.

„Zapravo, iznenađujuće je da ih je najviše 'mobilizirala' ćirilica, ali bilo je i pozitivnih komentara, nekih vrlo pozitivnih! Tako da je – eto – izbalansirano“, pojašnjava Nela Pamuković.

Vojno-redarstvena akcija „Oluja“ trajala je od 4. do 7. kolovoza 1995. godine. Hrvatska vojska i policija porazili su snage samoproglašene „Republike Srpska Krajina“ („RSK“) koje su 4 godine pod kontrolom držale 10.400 kvadratnih kilometara hrvatskog teritorija. Time je omogućen povratak kućama za oko 250.000 Hrvata koje su s tog teritorija protjerale snage pobunjenih hrvatskih Srba. Također, Hrvatska vojska deblokirala je Bihać, kojeg su u obruču držale snage bosanskih Srba i pobunjenih hrvatskih Srba, i gdje se planiralo ponoviti Srebrenicu, samo u mnogo većim razmjerima.

Prema podacima hrvatskog sociologa rata Ozrena Žuneca, preko 150.000 lokalnih hrvatskih Srba izbjeglo je iz tog dijela Hrvatske. Dok srpski izvori navode da su oni protjerani, hrvatski izvori citiraju zapovijed o evakuaciji stanovništva „Republike Srpske Krajine“ koju su 4. kolovoza 1995. potpisali predsjednik „RSK“ Milan Martić i vojni zapovjednik general Mile Mrkšić.

U tjednima nakon „Oluje“ razne pljačkaške grupe su – prema podacima iz izvještaja što ga je prema informacija terenskih istraživača sastavio Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, a uredio Petar Mrkalj - ubile 677 starijih civila srpske nacionalnosti i zapalile ili devastirale preko 20.000 stambenih kuća, štala i slično.

Vodi se više postupaka za ratne zločine, ali svega je jedan okončan pravomoćnom presudom - Božo Bačelić osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od 7 godina za ubojstvo dvoje starih srpskih civila u Prokljanu pored Skradina 11. kolovoza 1995 i ubojstvo jednog ratnog zarobljenika u Varivodama, što je počinio kao hrvatski vojnik.

Naime, hrvatski sudovi su dugo vremena kaznena djela iz tog vremena tretirali kao „obične“ delikte, a ne kao ratne zločine, pa je za uništavanje imovine, pljačku, palež, ali i ubojstva za vrijeme i nakon „Oluje“ – prema podacima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske - na vremenske zatvorske kazne osuđeno 2.380 osoba.

Hrvatske snage ušle su u Knin - koji je bio administrativno središte „RSK“ - 5. kolovoza, i taj datum obilježava se u Hrvatskoj kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Nevladine udruge za ljudska prava i politički predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj su već u nedjelju, 3. kolovoza, u Dvoru na Uni komemorirali civilne srpske žrtve „Oluje“.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG