Dostupni linkovi

logo-print

Pobunjenici proglasili pobjedu na referendumu


Proruski aktivist ispred zgrade regionalne Vlade u Lugansku, 12. maj

Proruski aktivist ispred zgrade regionalne Vlade u Lugansku, 12. maj

Pobunjenici u istočnoj Ukrajini tvrde da je skoro 90 posto glasača zatražilo autonomiju u kontroverznom referendumu koji Kijev i većina država Zapada smatraju nelegitimnim. Proruski aktivisti u Donjecku kažu da je 89,7 odsto glasalo „za“ autonomiju, te da je odaziv glasača bio 75 odsto.

Roman Ljagin, šef izborne komisije samoproglašene narodne republike Donjeck rekao je da je na referendum izašlo oko 75 odsto od ukupnih tri miliona upisanih birača.

Rezultate referenduma proruski separatisti iz basena Donbas najavili su za ponedjeljak.

Prvi rezultat glasanja je objavljen u nedjelju uveče: 89,07 odsto je glasalo za nezavisnost od Ukrajine, a 10,19 protiv, rekao je Ljagin.

"Bilo je veoma lako prebrojati glasačke listiće jer je broj ljudi koji su glasali protiv bio veoma mali. Odziv građana je dostigao 74,87 odsto", istakao je on.

Ukrajinski kontrolni punkt nedaleko od Slavjanska

Ukrajinski kontrolni punkt nedaleko od Slavjanska

U Kijevu, Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine je proglasilo referendum pravno nevažećim i reklo da "neće imati nikakve pravne posljedice po teritorijalni integritet Ukrajine". Glasanje je bilo "zločinačka farsa" koju je finansirala Rusija, ocijenilo je Ministarstvo. I rekacije Zapada bile slične.

Ukrajinske vlasti su odlučne da provedu vanredne predsjedničke izbore 25. maja, a optužuju Rusiju da želi da ih spriječi. Pobunjenici ne žele te izbore, a privremenu vlada u Kijevu smatraju "fašističkom".

Nije moguća nikakva nezavisna verifikacija referenduma jer su separatisti zabranili dolazak posmatrača i novinara, niti je bilo formalnog postupka registracije glasača.

Igleda da je tokom referenduma bilo i sukoba, uz pogibiju dva lica, ali nisu jasne okolnosti pod kojima se to desilo, prenose agencije.

Reakcije svjetskih lidera

Kijev i Zapad strahuju da bi poslije referenduma u Donbasu moglo doći do situacije slične onome što se desilo marta - kada je Krim pripojen Rusiji, čime su Zapad i Moskva potonuli u najgoru krizu od završetka Hladnog rata.

Ministar spoljnih poslova Velike Britanije Vilijam Hejg odbacio je rezultate referenduma kao nelegitimne.

"Ti glasovi u očima svijeta su nekredibilni. Referendum ne ispunjava bilo koji standard kao što su objektivnost, transparentnost, pravičnost", konstatovao je britanski šef diplomatije.

Linas Linkevičijus

Linas Linkevičijus

"Ne vidimo pozitivne pomake, ne vidimo napore, posebno Rusije da smiri situaciju. Suočeni smo s ruskim sponzorstvom pobune koja se nastavlja. Moramo učiniti sve da oživimo dijalog medju svimnzainteresiranim stranama i da definiramo konkretne obaveze", naglasio je ministar inostranih poslova Litvanije Linas Linkevičijus, govoreći u ponedjeljak novinarima prije sastanka ministara spoljnih poslova EU u Briselu.

Šef diplomatije Švedski Karl Bilt o ulozi Moskve pojasnio je sljedeće:

"Čuli smo ruskog predsjednika Putina prije neki dan kako on misli da bi referendum trebao biti odložen. To se nije desilo, pa on sad može reći kako je to dokaz da on ne kontrolira situaciju u Ukrajini. Rekao je i da će povući svoje trupe sa granice. Ni to se nije desilo, sumnjam da će reći kako nema kontrolu ni nad svojom vojskom."

Prošle noći je američki sekretar za odbranu Čak Hejgel rekao da Rusija nije povukla trupe nagomilane na granici sa Ukrajinom, uprkos obećanju da će to učiniti.

Velike sile su posljednjih sedmica donijele sankcije protiv Rusije i prijete da će ih zaoštriti, ako ne bude predsjedničkih izbora u Ukrajini.

Više od sedam miliona Ukrajinaca pozvano je na glasanje o sudbini područja Donjeck i Lugansk. Na glasačkim listićima je pisalo: "Da li odobravate nezavisnost Narodne Republike Donjeck" i "Da li odobravate nezavisnost Narodne Republike Lugansk".

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je proruske snage da odlože referendum da bi se omogućio dijalog o rješavanju krize. Putinov zahtijev nije prihvačen i referendum jeu nedjelju održan ponegdje uz snažne eksplozije, paljbu iz automatskog oružja i žrtve.

Dmitrij Peskov

Dmitrij Peskov

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u ponedjeljak da će predsjednik Rusije Vladimir Putin ocijeniti sporni referendum o samostalnosti ukrajinske Luganske i Donjecke oblasti, nakon objavljivanja zvaničnih rezultata.

Peskov je dnevniku Komersant izjavio da je "teško prognozirati" kakav će biti odnos Putina prema rezultatima referenduma.

Na pitanje da li će na stav Putina uticati to što je on te oblasti "molio" da odlože referendum, Peskov je rekao: "Nije molio, već je preporučio".

"Ali je preporuku, čak uzimajući autoritet predsjednika Rusije bilo teško poslušati", rekao je Peskov, dodajući da su, zbog "realnih bojevih dejstava, stanovnici tih oblasti bili prinuđeni da rade po svom planu i polazeći od realne situacije".

Pavel Gubarev, samoproklamovani „narodni guverner“ u Donjecku za rusku TV je ocijenio da je referendum „samo prvi korak u izgradnji nove Rusije u jugoistočnoj Ukrajini“.

Šef njemačke diplomatije Frank-Valter Štajnmajer posjetiće u utorak Ukrajinu kako bi podržao nacionalni dijalog vlade u Kijevu i proruskih demonstranata na istoku zemlje, saopšteno je u Berlinu.

Štajnmajer će imati "razgovore u Kijevu s predstavnicima ukrajinske vlade", a potom je predviđeno da posjeti istočni dio Ukrajine, rekao je njegov portparol Martin Šojfer na redovnoj konferenciji za novinare.

"Cilj je da se podrže napori OEBS-a, napori u cilju nacionalnog dijaloga da bi se ušlo u fazu istinskih razgovora o budućnosti Ukrajine, napora da se održe izbori 25. maja u Ukrajini", dodao je portparol.

Brisel o dešavanjima u Ukrajini

Šefovi diplomatija zemalja članica Evropske unije okupiće se u ponedjeljak u Briselu na dvodnevnom sastanku Savjeta za spoljne poslove. Zvanično, glavna tema su pripreme za predstojeći završni samit prvog polugodišta, koji će se održati krajem juna, ali očekuje se da ukrajinska kriza ponovo dominira debatom.

Tanjug iz diplomatskih izvora saznaje da se ne očekuju drastični potezi, ali da će "crna lista" EU sa imenima ruskih funkcionera kojima je zabranjeno izdavati vize i dozvoliti raspolaganje novcem u evropskim bankama biti proširena za još nekoliko imena.

Angela Merkel

Angela Merkel

Za sada ta lista, koju je Savjet dosad u više navrata dopunjavao, obuhvata 48 ljudi. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Fansoa Oland su se na bilateralnom susretu, održan u nedjelju, u Njemačkoj dogovorili da se uvođenje ozbiljnijih sankcija, koje bi obuhvatile i ruska državna preduzeća, veže za ukrajinske predsjedničke izbore.

Oni su u zajedničkom saopštenju upozorili Rusiju da joj slijede ozbiljne posljedice ukoliko ti izbori, zakazani za 25. maj, propadnu zbog haotične situacije na istoku Ukrajine.

Evropska unija je u više navrata optuživala Rusiju da svojim djelovanjem narušava suverenitet i integritet Ukrajine i podržava proruske snage.

Planiran je i sastanak stručnjaka EU, Rusije i Ukrajine, o snabdijevanju Ukrajine i EU prirodnim gasom iz Rusije.

Posljedice krize u Ukrajini

Generalna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard upozorila je u ponedjeljak da bi ukrajinska kriza mogla da ima "ozbiljne ekonomske posljedice".

"Kriza u Ukrajini predstavlja opasnost koju je za sada teško procijeniti i teško je predvidjeti rizik od širenja (krize) na druge zemlje. Ipak, ona može imati ozbiljne ekonomske posljedice", rekla je Lagard u intervjuu za njemački privredni dnevnik Handelsblat.

Kristin Lagard

Kristin Lagard

Kristin Lagard će u ponedjeljak u Berlinu, zajedno sa zvaničnicima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OCDE), Svjetske banke, Svjetske trgovinske organizacije i Međunarodne organizacije rada, razgovarati sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o ekonomskoj situaciji u svijetu.

"Geopolitička kriza u Ukrajini ima posljedice na međunarodnu trgovinu, na direktna strana ulaganja", rekla je Lagrad.

Direktorka MMF-a je navela da ukrajinska kriza utiče na snabdijevanje Evrope energentima budući da je Ukrajina jedna od tranzitnih zemalja za transport prirodnog gasa iz Rusije.

Ona je, takođe, rekla da Ukrajini neće biti dovoljno 17 milijardi dolara pomoći koju je MMF odobrio 1. maja.

"Ukrajini je potrebno mnogo više od 17 milijardi dolara. Na primjer, u obliku bilateralne pomoći iz inostranstva ili finansijske pomoći drugih međunarodnih finansijskih organizacija", zaključila je Lagard.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG