Dostupni linkovi

logo-print

Pobuna protiv Trgovske gore s obje strane granice


Geografski prikaz mogućeg odlagališta radioaktivnog otpada

Geografski prikaz mogućeg odlagališta radioaktivnog otpada

Nekadašnja kasarna JNA "Čerkezovac" na Trgovskoj gori u Hrvatskoj potencijalna je lokacija za odlaganje i skladištenje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško. Kasarna je udaljena od granice sa Bosnom i Hercegovinom tek tri kilometra, pa je stanovništvo i sa jedne i sa druge strane granice, zabrinuto i odlučno da se suprotstavi izgradnji odlagališta na tom području, koje je u blizini rijeke Une.

Dok hrvatska strana čeka da se završe Strateške procjene utjecaja na okoliš nacionalnog programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada, bh. vlasti, sada su, kao nikada ranije, ujedinjene u namjeri da se odlagalište ne napravi na tom mjestu.

Do sada su u Hrvatskoj bile organizovane tri javne rasprave o Strateškoj studiji utjecaja na okolinu i Nacrtu prijedloga nacionalnog programa provođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva.

Građani Dvora, na čijem se području i nalazi Trgovska gora i bivša kasarna JNA "Čerkozovac" jasno su poručili da ne žele odlagalište radioaktivnog otpada u blizini.

"Ideja da se Hrvatska smatra zemljom otpada i smetljišta i da se onda posebno biraju nerazvijeni krajevi i siromašni ljudi je morbidna i mi ćemo tome znati reći dosta", poručila je jedna od učesnica javne debate u Dvoru.

Posebno burna reakcija građana bila je tokom javne rasprave 3. marta u ovom hrvatskom gradu. Tada su Zavod za nuklearnu i radiološku sigurnost Hrvatske i predstavnici firme "Ekonerg", koji su i uradili stratešku studiju, htjeli objasniti stanovništvu da odlaganje nuklearnog otpada neće utjecati na njihov život i zdravlje.

Na samom početku javne raprave građani nisu to željeli slušati, pa je gradonačelnik Petrinje, Darinko Dumbović, pozvao građane da napuste salu. Tada je Saša Medaković, direktor Zavoda za nuklearnu i radiološku sigurnost Hrvatske optužio goste iz Bosne i Hercegovine da su ometali raspravu.

"Riječ su uzeli službeni predstavnici Bosne i Hercegovine, a mi kao organizatori ovog skupa i oni koji u ime Republike Hrvatske vodimo ovaj postupak i određujemo ko u kojem trenutku može uzeti riječ, nama je to bilo onemogućeno", rekao je Medaković novinarima.

Nuklearni otpad, ilustrativna fotografija

Nuklearni otpad, ilustrativna fotografija

"Jedna zemlja na granici druge zemlje odlaže radioaktivni otpad, istrošeno nuklearno gorivo. Zaista mi je žao stanovnika i Dvora, Novog Grada, Krupe, Bihaća, Bužima, Cazina i Kostajnice. Ovdje je 230.000 stanovnika. Ako je tako bezbjedno, i ako je tako bezopasno, zašto u centru Zagreba ne prave to odlagalište!", jasno je na sjednici poručila Srebrenka Golić, resorna ministrica iz Republike Srpske.

Oba bh. entitetska parlamenta usvajila su rezoluciju protiv odlaganja radioaktivnog otpada u hrvatskom gradu Dvoru, koji je u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom.

"Imajući u vidu da se radi o kraju koji se, uglavnom, bavi proizvodnjom zdrave hrane i turizmom, nepojmljivo je da u komšiluku, u tom dijelu regije, imamo odlagalište radioaktivnog otpada", objasnio je Kasim Mulalić, poslanik u Parlamentu Federacije BiH i predlagač Rezolucije.

Građani Dvora ne kriju zabrinutost i čude se zašto je baš taj kraj izabran da bude odlagalište radioaktivnog otpada.

"Mi smo ovdje skoro deset puta imali povodom toga sastanke. Uvijek smo bili protiv otpada. I uvijek su dolazili ponovo, uvijek za otpad. Pa šta je to? Ko tu može išta reći?", kaže jedan građanin Dvora, a drugi mještanin dodaje: "Nemam ja šta reć'. Ovdje ne mere nikako nuklearni otpad! To je rudarski dio! Trgovačka gora - pod kvarcovim pijeskom i vodom! Pa ispod nas je voda! Sve se to znade. Pa ko to ima pravo da uništava moju djecu, moju unučad, moje imanje!? Ko to ima pravo?"

Geografski prikaz mogućeg odlagališta radioaktivnog otpada

Geografski prikaz mogućeg odlagališta radioaktivnog otpada

Stari rudnici Trgovske gore, te kasarna Čerkezovac u opštini Dvor, nalazi se samo tri kilometra od rijeke Une, te svega 500 metara zračne linije od glavnog izvorišta pitke vode u Novom Gradu u Bosni i Hercegovini.

"Moje 'NE' je bilo u martu prošle godine. Evo, opet smo u martu. Nadam se da će ovo 'NE' podržati mnogi građani Dvora Republike Hrvatske", poručila je Snježana Rajilić, načelnica opštine Novi Grad.

"Naravno da se to mora upakirati, adekvatno, u jedan potpuno siguran sustav, kojem se ništa ne može dogoditi, niti zapaliti, niti raspasti. To je, zapravo, jedan vrlo siguran objekt", objasnio je Niko Malbaša iz Instituta za energetiku i zaštitu okoline Zagreb.

Darinko Dumbović, gradonačelnik Petrinje ovako je odgovorio: "Pa dobro, ako nije opasno, neka ga stavlja gdje hoće. Neka ga stave u Sabor! Što se mene tiče, mogu ga staviti u Sabor, dolje u podrum. I svi skupa biti na sigurnom!"

Edin Delić

Edin Delić

U Hrvatskoj se pokušava stvoriti privid da je riječ o benignom projektu. Tako ne misIi Edin Delić, profesor na Rudarsko građevinsko-geološkom fakultetu u Tuzli. Profesori sa ovog Fakulteta formirali su Regionalni forum za okolinsku saradnju.

"I u najkompleksnijim elektranama desi se takva vrsta incidenta. Dugoročno, kad bi se skladištio materijal, kad bi bio odložen, niz je opasnosti koje mogu dovesti do kontaminacije – šumski požari, zemljotresi, erozija tla i materijala, infiltracija površinskih i podzemnih voda, niz je mehanizama kojima se može radioaktivnost prenijeti u okolinu, koja je u mogućnosti ugroziti živote i zdravlje, u prvom redu ljudi, pa onda i živog svijeta generalno", smatra profesor Delić.

U proteklih desetak godina nekoliko je lokacija je bilo predloženo za odlagalište redioaktivnog otpada. Ali, sada je kasarna Čerkezovac ostala kao jedina predložena lokacija.

Hrvatska ima obavezu, kao suvlasnik nuklearke Krško, da uskladišti radioaktivni otpad koji nastaje od zaostalog goriva. Ali, ne samo to.

"Što se tiče radioaktivnog otpada koji nastaje u nuklearnim objektima, taj otpad mora da zbrine onaj ko ga je stvorio. Hrvatska u ovom momentu želi da uzme svoj dio radioaktivnog otpada niske i srednje aktivnosti, s tim da je sastavila nisku i srednju aktivnost, a po novoj klasifikaciji radioaktivnog otpada, tačno se vidi razlika između niske aktivnosti radioaktivnog otpada i srednje aktivnosti radioaktivnog otpada, radi različitog zbrinjavanja tog otpada", navodi Emir Dizdarević, direktor Agencije za radijacijsku sigurnost, te dodaje:

Emir Dizdarević

Emir Dizdarević

"Što se tiče institucionalnog otpada što se nalazi u Zagrebu u Institutu Ruđer Bošković, Institutu medicinskih istraživanja, za taj otpad nema fond i njega treba da zbrine hrvatska država. Mišljenja sam da Hrvatska svjesno ne rješava svoj institucionalni radioaktivni otpad, kako bi zajedno riješila i otpad iz nuklearne elektrane Krško."

S obzirom da je kasarna "Čerkezovac" za sada jedina lokacija, na upit RSE Zavodu za nukelaranu i radioalošku sigurnost Hrvatske kada bi trebala početi gradnja, u dopisu je navedeno:

"Uspostava Centra se odvija u tri faze. Prva, u kojoj bi se u Centru privremeno skladištio otpad porijeklom s teritorija RH (Republika Hrvatska) bi trebala započeti kad se ishode sve potrebne dozvole i dokaže sigurnost postrojenja. Očekivano - oko dvije godine. Druga faza, privremeno skladištenje nisko i srednje radioaktivnog pogonskog otpada iz NE Krško trebala bi započeti do 2023. (sukladno Međudržavnom sporazumu), a treća faza koja uključuje izgradnju i pogon trajnog odlagališta radioaktivnog otpada ne bi započela prije 2043."

Vlastima Bosne i Hercegovine, tek nedavno je stigao poziv iz susjedne Hrvatske da se uključe u ovaj proces.

Ministarstvo okoliša Republike Hrvatske, prvi put je 23. februara 2016. godine poslalo dopis bh. vlasti - da li žele da učestvuju u prekograničnom postupku strateške procjene, te da u roku od 60 dana dostave primjedbe.

Vlasti Bosne i Hercegovine, čini se, nikada do sada nisu bile ujedinjenije u borbi protiv ovog projekta.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG