Dostupni linkovi

logo-print

Pobrić: Plenumi građana trebaju formulisati jasne zahtjeve


Nurko Pobrić

Nurko Pobrić

Profesor ustavnog prava i sudija Kantonalnog suda u Mostaru, dr.Nurko Pobrić govori o značaju i ulozi plenuma građana, o njihovom mjestu u ustavno-pravnom okviru BiH, te o izgledima za formiranje nestranačkih, odnosno vlada eksperata u kantonima i u Federaciji BiH.

RSE: Plenumi građana su uspostavljeni, precizirani su konkretni zahtjevi koji su upućeni kantonalnim skupštinama. U odnosu na ustavno-pravni okvir BiH, kakvo mjesto i snagu imaju plenumi?

Pobrić: Plenumi građana sa stanovišta ustavno-pravnog okvira BiH mogu se tretirati kao neformalne grupe građana koje koriste svoje ustavno pravo i pravo iz međunarodnih standarda o ljudskim pravima, a to je pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja. Ukoliko se kreću u tim granicama i tim standardima, oni mogu predlagati bilo kakve prijedloge koji su legitimni. Naravno, o tim prijelozima treba da odlučuju, odnosno da ih razmatraju nadležni organi kojima su upućeni, što ne znači da svaki od tih prijedloga i mora biti prihvaćen od strane vlade, od strane određene skupštine, parlamenta itd..

RSE: Kako se, prema vašoj procjeni, snalaze građani u novoj, demokratskoj ulozi?

Protesti građana Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Fojnici, Bugojnu i drugim gradovima nastavljeni su i u srijedu.

U Tuzli, obespravljeni radnici uništenih industrijskih giganata ponovo su izašli na ulice.

I u Unsko-sanskom kantonu ukinut je tzv. “bijeli hljeb”.

OPŠIRNIJE..
Pobrić: Onoliko koliko sam ja uspio pratiti, oni se tek posljednjih dana pokušavaju na neki način „institucionalizirati“ – biraju svoje predstavnike, određuju zaduženja za pojedine oblasti i formulišu konkretne prijedloge koji se uglavnom odnose na kantonalne vlade, što je možda i razumljivo s obzirom da građani FBiH najveći dio svojih prava i obaveza ostvaruju u kantonima - mada, naravno, ima i prijedloga koji se odnose na Vladu FBiH i na neke općinske organe.

RSE: Jedan od najčešćih zatjeva građana je formiranje nestranačke, odnosno vlade eksperata. Da li se takva vlada pominje u Ustavu ili u zakonima o vladama na različitim nivoima organizovanja?

Pobrić: Ne spominje se nigdje tzv. ekspertna vlada - to je teorijski termin, što ne znači da se ona ne može formirati. Ekspertna vlada podrazumijeva vladu koju primarno čine ljudi struke, odgovarajuće struke. Dakle, suštinski se ne pominje, ali nema po mom sudu prepreka da se takva vlada fromira. Naš sistem, pa čak i kad su u pitanju vlade, Vijeće ministara itd., poznaje te etničke kvote. Međutim, i pod tim uvjetima, da sastav tih vlada predstavlja i etničku komponentu, može podrazumijevati da se i u okviru toga biraju ljudi koji su stručnjaci za određene oblasti. Dakle, te ekspertne vlade mogu se formirati – nema prepreka.

RSE: Koliko je to izvodljivo u BiH u kojoj o svemu odlučuju lideri stranaka parlamentarne većine?

Pobrić: U nas vlada partiokratija ili jedan oligarijski partijski sistem u kojem de facto sve odluke donose lideri ili uže rukovodstvo političkih stranaka koje su u parlamentu. S obzirom da su do sada sve vlade bile stranačke, nisam baš siguran da bi to bilo tako jednostavno izvodljivo.

RSE: Na nekim plenumima, osim ekonomsko-socijalnih zahtjeva, iznose se i politički - drugačija teritorijalna organizacija BiH, ukidanje kantona ili entiteta.

Pobrić: Ima i političkih zahtjeva. Međutim, mislim da nisu, koliko sam ih i ja shvatio, nisu primarni. Više su primarni ovi socijalni problemi građana. Oni bi se na neki način, pod njihovim pritiskom legitimnim, a uz jednu izražajniju odgovornost političke vlasti, mogli postepeno rješavati. Što se tiče političkih pitanja, koji se odnose na ukidanje kantona, presutroj Federacije, pa i BiH, mislim da ti zahtjevi zasad nisu izvodljivi u nekom kraćem roku - mada su, svakako, i ti zahtjevi savim legitimni.

RSE: Grupa eksperata je uradila prijedlog izmjena Ustava Federacije, ali sve je stalo nakon što je prijedlog stigao na raspravu u federalni parlament kako bi se pripremila rasprava. Nakon toga pojavili su se još neki prijedlozi, posljednji je Stranke Radom za boljitak. Šta mislite, da li je sada pravo vrijeme za ustavne reforme?

Pobrić: U ovoj situaciji, čini mi se, nije, posebno ako slijede izbori, redovni izbori u oktobru ove godine. Mislim da ne možemo do oktobra, u ovoj godini očekivati promjene Ustava FBiH, mada su one nužne i o njima na neki način postoji i konsenzus da su potrebne. Ali sigurno je da ne postoji konsenzus u kom smislu te promjene trebaju ići, posebno kada je u pitanju taj što je kod nas moderno reći - teritorijalni preustroj Federacije. Ta ekspertna grupa je predložila – nije eksplicite, ali jeste kazala da bi trebalo smanjiti broj kantona, neke kantone spojiti sa drugim. I odmah se oko toga pitanja postavljaju problemi- koji su to kantoni, zašto itd.. Vi znate da je već Goraždanski kanton prije izvjesnog vremena kazao:“ Mi nismo za to da se taj kanton pripoji nekom kantonu koji je bliži Sarajevskom“, itd. To su neke stvari prema kojima će postojati otpori. Ali ja se ipak nadam da će do promjene Ustava Federacije doći. Što se tiče Ustava BiH - izuzev odluke Sjedić - Finci, ona bi se morala implementirati konačno - mislim da neće biti ustavnih promjena na nivou BiH. Ali promjena Ustava Federacije mislim da će se dogoditi, u ovoj godini vjerovatno ne, ali u narednoj.

RSE: I na kraju, koliko je važno da Plenumi, odnosno građani okupljeni u njima nastave svojevrsni pristisak na predstavnike vlasti kako bi bili ispunjeni definisani zahtjevi?

Pobrić: To je najbitnija stvar - da plenumi građana formuliraju jasne zahtjeve, da budu uporni, da vrše građanski pritisak, ali sve u okviru dozvoljenih modaliteta djelovanja građanskog društva.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG