Dostupni linkovi

logo-print

Po depresivnosti u korak sa svijetom


Ilustracija

Ilustracija

Depresija u Crnoj Gori uzima maha i podaci govore da svaki treći pacijent od ljekara traži pomoć zbog lošeg raspoloženja. Iako je Iz Instituta za javno zdravlja saopšteno da u Crnoj Gori ne postoje pouzdani podaci koliko naših građana pati od depresivnosti, stručnjaci upozoravaju da je na snazi trend širenja depresivnosti, a razlozi su brojni ...

Na osnovu višedecenijskog iskustva, psihijatar Rade Kosović statističke podatke ne uzima zdravo za gotovo jer je teško izvoditi statistiku kada su psihička oboljenja u pitanju, ali kaže da su depresivna raspoloženja, kako u svijetu tako I kod nas, visoko rangirana i raširena u odnosu na druge bolesti

"Globalno govoreći, depresivnost sigurno će za kratko vrijeme zauzeti drugo mjesto po obimu obolijevanja. To je mnogo, mnogo opasno i zabrinjavajuće. Do skoro se mislilo da uzrokovana isključivo genetskim faktorom ali je sada sigurno da spoljašnji faktori imaju veliki uticaj", ocjenjuje Kosović.

Prema studiji objavljenoj u jednom poznatom svjetskom žurnalu o medicini, stanovništvo Hrvatske i Holandije je najdepresivnije u Evropi, a od zemalja regiona Hrvate prate Crnogorci.

Uzroke treba tražiti u nepovoljnim uslovima života, objašnjava doktor Kosović:

"Siromaštvo dovodi do depresije, strah, nezaposlenost, jednostavno neizvjesna budućnost. Posebno mladi ljudi ne znau šta ih čeka sjutra. Čuli ste za onu krilaticu iz vremena Slobodana Miloševića – završio sam fakultet danas a zaposliću se malo sutra. Ta tranzicija kod nas zaista traje veoma dugo."

Depresija međutim pogađa i stanovništvo bogatih zemalja i onih sa visokim stepenom demokratije pa doktor Kosović smatra da uzroke ove bolesti treba tražiti u modernom načinu života:

"Šta je razlog kod ovih bogatih zemalja Zapadna Evropa, skandinavske zemlje koje su poznate po velikom broju samoubistava. To samoubistvo je ipak jedan zadnji čin i najteži čin kod depresije. Teško je naći uzrok jer na žalost danas sve može čovjeka da dovede u neko depresivno stanje. Mislim da smo svi nekako dali prednost materijalnom u odnosu na duhovno bogatstvo i mislim da to može da bude jedan od velikih uzroka depresivnog ponašanja i razmišljanja", kaže doktor.

Iako ima određenog pomaka, kod nas je još uvijek tabu odlazak kod psihijatra smatra doktor Kosović, pa smo pitali građane da li i koliko često posežu za lijekovima kada su neraspoloženi:

I dok građani nerado govore o tome, u privatnim apotekama tvrde da je potražnja za sedativima i antidepresivima velika:

"Generalno traže i generalno vole da uzimaju lijekove za popravljanje raspoloženja. Misle da se problem rješava tako što popiju lijek i kraj priče. Ljudi kupuju lijekove iz navike jer prosto misle da se to tako rješava", kaže nam apotekarka iz Nikšića.

Depresivnost se liječi ali prvo treba ukloniti uzroke, preporuka je doktora Kosovića:

"Kod depresija koje su nastale zbog nepovoljnih uslova življenja , savremenog načina života, otuđenja zdravstvo, odnosno psihijatrija, ne treba da budu odlučujući faktor. Vi morate otkloniti uzrok. Mora se mijenjati način života, a da bi mijenjali to moramo mijenjati nas same. Da bi izbjegli depresiju i sve nedaće ovladajte sobom i budite optimista i neka vama više vlada duhovno bogatstvo u odnosu na materijalno", preporučuje doktor Kosović.
  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

XS
SM
MD
LG