Dostupni linkovi

logo-print

Suočavanje s prošlošću: Projekat 'Mapiranje genocida'


Projekat Mapiranje genocida, foto: Vesna Anđić

Projekat Mapiranje genocida, foto: Vesna Anđić

Projekat „Srebrenica - mapiranje genocida“ savremeni je edukacijski model koji bi mogao pomoći u procesu suočavanja sa prošlošću na način da kao edukacijsko sredstvo bude uvršten u nastavne planove obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini, zemljama regiona, pa i šire.

Namjera projekta „Srebrenica - mapiranje genocida“ je tumačenje i shvatanja mehanizma genocida kreiranog uz isključivo korištenje činjenica, bez komentara i zaključaka autora.

„Riječ je o novom žanru - dokumentarnoj animaciji koja kroz 220 minuta programa, podijeljenih u 17 mapa, rekonstruira hronologiju izvršne faze genocida u Srebrenici u periodu od 6. do 19. jula 1995. godine“, kaže direktorka Inicijative mladih za ljudska prava BiH Alma Mašić.

Pedagoginja Ranka Katalinski ocjenjuje Projekat kvalitetnim materijalom od kojeg bi se postepeno moglo doći do edukacijskog modela u školama:

„Mapa i mapiranje genocida Srebrenica mislim da su sjajan materijal i zaista vjerujem da će se moći koristiti u školama, s tim što treba jedna velika priprema. Osim vannastavnih, a školskih programa, mislim da je jako bitno onda praviti i saradnju među školama iz regiona.“

Slično mišljenje dijeli i psihoterapeutkinja Dženana Kalaš. Ona smatra da bi projekat „Srebrenica - mapiranje genocida“ trebalo uvesti u škole jer one, nakon porodice, imaju najjači uticaj na socijalizaciju čovjeka.

„Zato mi se čini ova mapa vrlo zgodna, jer su to činjenice. Djeca vole egzaktno - dajte im tačno, pa će oni ili prihvatiti ili neće. Postoje i neki osnovni razlozi da odrasli koji to prenose trebaju biti oslobođeni bilo zanosa, prezira ili sumnje“, kaže Dženana Kalaš.

Istraživačko dokumentacioni centar Sarajevo testirao je srednjoškolce u deset bh. gimnazija na pitanje šta znaju o terminima poput „tranziciona pravda“, „genocid“, „zločin protiv čovječnosti“. Iako ih često mogu čuti u javnosti, većini mladih ljudi ovi termini su nepoznati, ističe predsjednik Centra Mirsad Tokača:

„Na hiljade je pojmova koje oni gotovo i ne razumiju. I kad počnete sa tom djecom da razgovarate o ovako brutalnim stvarima kakvo je, naprimjer, ubistvo oca njegovog kolege koji sjedi s njim, a oni o tome ništa ne znaju, vi zapravo vidite koliko je to kompleksan problem.“

Dati dignitet žrtvama

Prema posljednjem istraživanju Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije, etnička distanca među srednjoškolcima je veća nego ikada, te je nužno i putem projekta „Srebrenica - mapiranje genocida“ raditi na procesu suočavanja sa prošlošću, ističe predsjednica Komiteta Sonja Biserko:

„Mi imamo sada generacije koje će za nekih 10 ili 20 godina biti lideri ovih zemalja i koji neće imati osnovne pretpostavke za proces pomirenja u regionu.“

Janja Beč Neumann

Janja Beč Neumann

Članica svjetske Asocijacije istraživača i profesora genocida Janja Beč Neumann nekoliko godina je vodila kurs u okviru Evropskog regionalnog magistarskog programa za demokratiju i ljudska prava u jugoistočnoj Evropi.

Učešćem u petogodišnjem programu, koji je i sama opisala kao „hodanje na emotivnom minskom polju“, željela je dati dignitet žrtvama, a studentima prolazak kroz četiri faze.

„Prva faza je faza informacije, druga faza je faza znanja. Treća faza je faza razumevanja, da razumeš zašto nam se to desilo. Po meni, to su dva razloga: da preventiramo nove takve događaje, i drugo, da pomognemo da se zacele kod ljudi, koji su direktne ili indirektne žrtve, mržnja, bol - i da se povrati poverenje“, pojašnjava Janja Beč Neumman.

Predrag Kojović jedan je od pokretača uvođenja krivične odgovornosti za negiranje genocida i ratnih zločina pred Domom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. On smatra da je važno uspostaviti zakonsku sankciju o ovom pitanju, a uporedo raditi i na edukaciji građana, pogotovo mladih.
"Naš najveći protivnik danas je poricanje svakog zločina, a ne poricanje samo genocida“, kaže Mirko Klarin.

„Nažalost, naše obrazovanje je ideološki zagađeno, tako da mi učimo različite istorije. A razlog je taj što ne postoji jedna jedinstvena, naučno obrađena materija koja bi se bavila pitanjem rata. I zato mislim da je prvi korak da kao istinu prihvatimo ono što su sudovi utvrdili kao istinu“, kaže Kojović.

Hroničar dešavanja u Haškom tribunalu, odnosno urednik Agencije Sense Mirko Klarin kaže da je projekat „Srebrenica - mapiranje genocida“ vjerodostojan dokument baziran na činjenicama. Klarin navodi da je osnovni problem što se region suočava se negiranjem svih zločina - ne samo genocida:

„I dalje čujemo da se Sarajevo samogranatiralo i samopovređivale Sarajlije, da su u Prijedoru bili tranzitni centri a ne koncentracioni logori. Naš najveći protivnik danas je poricanje svakog zločina, a ne poricanje samo genocida“, naglašava Klarin.

****
Svi prilozi iz programa Pred licem pravde:
Dodatni zločin prema silovanima: Satanizacija u porodici
Suočavanje sa prošlošću ne smije biti jednostrano
Suđenje šefovima DB-a: Lučić o Kapetanu Draganu

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.



  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG