Dostupni linkovi

Kako skratiti suđenje Mladiću


Advokat Miloš Šaljić pokazuje ljekarski nalaz Ratka Mladića prije izručenja Haškom tribunalu, 2. juni 2011

Advokat Miloš Šaljić pokazuje ljekarski nalaz Ratka Mladića prije izručenja Haškom tribunalu, 2. juni 2011

Autori: Rachel Irwin, novinarka Instituta za ratno i mirnodospko izvještavanje u Hagu i Selma Boračić, novinarka RSE

Odmah nakon što su mediji objavili vijest o jako lošem zdravstvenom stanju Ratka Mladića, koji je navodno preživio nekoliko moždanih udara, počela su nagađanja o tome šta bi trebalo učiniti Tužilaštvo Haškog tribunala kako suđenje Mladiću ne bi završilo na isti način kao i suđenje bivšem predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću.

Milošević, koji je također imao niz zdravstvenih problema i čije suđenje je trajalo jako dugo, umro je prije nego što je izrečena presuda.

Neki analitičari smatraju da bi Mladićevu optužnicu trebalo znatno skratiti i proces protiv njega maksimalno ubrzati. Drugi predlažu da se suđenje organizuje u nekoliko faza i da se nakon iznesenih dokaza za svaki dio optužnice donese presuda.

Profesor prava na Univerzitetu u Amsterdamu Goran Sluiter, kaže da je pred glavnim tužiocem Haškog tribunala, Sergeom Brammertzom, vrlo teška odluka. On bi se, smatra Sluiter, mogao suočiti s kritikama, bilo da odluči da optužnicu dodatno skrati, ili da je ostavi ovakvu kakva je.

"Ovo je teška situacija za tužioca, jer ako se suđenje završi, a Mladić bude još uvijek relativno dobro, ljudi će kritizirati tužilaštvo zbog toga što je optužnica nepotpuna. Vrlo je teško procijeniti kako postupiti u ovom trenutku. Naravno, ako optužnica bude šira i obuhvati veći broj optužbi, a Mladićevo zdravstveno stanje se pogorša, ljudi će opet kriviti tužioca. Mislim da se odluka mora donijeti sada – ne možemo dopustiti da optuženi prolazi kroz nekoliko suđenja. Jedna od ideja bila je da suđenje počne sa optužbama za Srebrenicu i da se donese presuda u vezi sa tim predmetom, a onda, ako Mladić i dalje bude živ, da se održi posebno suđenje za ostale zločine za koje se Mladić tereti. Ali ja smatram da bi trebalo izbjeći ovu opciju“, kaže Sluiter.

Posljednja prilika

Fotogalerija: Prvo pojavljivanje Mladića pred Haškim sudom, 3. juni 2011

x
Neki analitičari smatraju da bi bilo bolje zahtijevati osudu za jedan veliki zločin – na primjer, genocid u Srebrenici - pa tek onda nastaviti proces i po ostalim optužbama.

Drugi smatraju da bi smanjivanje obima optužnice protiv Ratka Mladića dovelo bi možda do bržeg završetka suđenja, ali bi se žrtve mogle osjetiti iznevjerenim.

''To može stvoriti prilično velike kontroverze u BiH, jer neke žrtve će se osjetiti kao da sažimanje optužnice znači da njihova patnja nikad neće izaći pred sud. S druge strane postoji opasnost da se suđenje pretvori u nešto kao što se desilo sa Miloševićem, da ide iz godine u godinu, gubi svaki smisao i na kraju moramo imati na umu da Mladić nije više mlad čovjek, nije više zdrav i nema nikakve garancije da će preživiti. Dakle, prioritet je da se održi suđenje koje će biti kompletno'', ocjenjuje Marko Prelec, viši analitičar pri Međunarodnoj kriznoj grupi, koji je svojevremeno u Tribunalu radio kao istražitelj pri Kancelariji tužioca.

Što se tiče ideje o tome da se Mladiću najprije za jedan veliki zločin kakav je genocid u Srebrenici, Prelec odgovara:

''To je samo dio onoga što je on uradio. Ja mislim da bi najbolje bilo da se sigurnmo uključi Srebrenica, ali i da se proba stvoriti jedna malo šira slika. Ono što može biti od koristi je da se većina onoga što se stavlja Ratku Mladiću na teret, već takoreći dokazano i to više puta na sudu.''

Britanski historičar Marko Attila Hoare smatra da optužnicu ne treba kratiti. On ističe da je suđenje Mladiću posljednja prilika za Tribunal da dokaže da je genocid počinjen i u drugim općinama, ne samo u Srebrenici, što je veoma važno za uspostavljanje historijskih činjenica.

"S obzirom na to koliko je Mladić važan, ako se ne ustanovi da je genocid počinjen i u drugim općinama, ne samo u Srebrenici, mnogi ljudi će biti iznevjereni, jer ovo je ipak izuzeno važan predmet. Karadžić i Mladić su najvažniji preostali optuženici i bitno je da pravda bude zadovoljena“, zaključuje Hoare.

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i

Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR)

.

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.

Sve o hapšenju optuženika za genocid i zločine protiv čovječnosti nakon 15 godina bježanja od pravde. Svjedočenja, analize, komentari, multimedija.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG