Dostupni linkovi

logo-print

Ratni zločini i zajednička potraga za pravdom u regionu


Performans organizacije "Žene u crnom" o genocidu u Srebrenici, Beograd, foto: Vesna Anđić

Performans organizacije "Žene u crnom" o genocidu u Srebrenici, Beograd, foto: Vesna Anđić

Udruženja koja se bave pitanjem ratnih zločina u Hrvatskoj, Srbiji i BiH dijele istu sudbinu. Godinama tragaju za pravdom, a kroz različite projekte se međusobno povezuju i sarađuju.

Ocjenjuju da bi proces traženja nestalih na ovim prostorima bio brži, da se u njega ne miješa politika. Zbog toga pozivaju političke moćnike u regiji da se iz sudskih procesa ratnih zločina isključe, a svoje djelovanje usmjere na proces pomirenja.

Udruženja koja se bave pitanjem ratnih zločina sa područja bivše Jugoslavije sve više sarađuju. „Žene u crnom“ iz Beograda, putem različitih projekata, javnosti u Srbiji nastoje predočiti događaje u Srebrenici.

''Mi mislimo da je jako važno da radim kod kuće ovde u Beogradu u Srbiji. Mreža 'Žene u crnom' iz Srbije jako mnogo takođe radi protiv poricanja genocida i ne samo genocida nego i svih zločina koji su vezani za agresiju Srbije u Bosni, u Hrvatskoj i na Kosovu. Mi prosto funkcionišemo tako da razgovaramo o tome šta mi mislimo šta bi sada, u odnosu na to kakvo je sada stanje u Srbiji, bilo najvažnije da se kaže, da se istakne šta hoćemo da tražimo na mnogo nivoa'', smatra Nataša Lambić.

Hatidža Mehmedović

Hatidža Mehmedović

Zbog aktivnosti nevladine organizacije “Žene u crnom”, prema riječima Hatidže Mehmedović, svake godine sve više mladih iz Srbije dolazi u Potočare, mjesto gdje su sahranjene srebreničke žrtve genocida.

''Nama je jako važno to što rade 'Žene u crnom'. Rijetkost je to u regionu da su osobe istrajne i da su već došle do svojih ciljeva. Važnije je za Beograd, za Srbiju za opomenu njihovu, jer ja sam pričala sa ženama u vezi tog stuba srama, oni kažu to je jako važno u Beogradu da se izgradi taj stub srama radi opomene da se ono što je urađeno nikad više nikome ne ponovi'', istakla je Mehmedović.

Politička sputavanja

Sandra Milić iz Udruge djece poginulih i nestalih iz Vukovara kaže da upravo suradnja udruženja koja se bave pitanjem ratnih zločina mogu dovesti do jedinstvene i prave istine. Uostalom, smatra ona, to se do sada već nekoliko puta i potvrdilo.

''Ljudi uče različite povijesti. Kod nas recimo Hrvati uče ono što pričaju Hrvati i stajališta Hrvata, Srbi opet uče stajališta Srba, vjerujem da je tako i u BiH, također kroz medije se to isto provlačilo, tako da smatram da je to jedan veliki problem nekomunikacije među ljudima, među tim zajednicama. Prije svega, postoje ta udruženja koja žele promicati istinu, ali jednostavno, ko ih koči da dođu međusobno do te istine ne znam'',
kazala je ona.

Uprkos nastojanju nevladinog sektora da se javnost informiše o događajima devedesetih godina prošlog vijeka, Nataša Lambić ističe da ih u tome politika sputava.

''Poslednju stvar koju smo uradili, mi smo pokrenule inicijativu da se u Beogradu izgradi spomenik žrtvama genocida u Srebrenici. Dobile smo odgovor za koji smatramo da je strašno ironičan i da zapravo govori o tome koliko ovde naša država neće da prihvati to što se desilo, jer smo dobile odgovor da to eto jeste stravičan zločin, ali da se on nije desio u Beogradu, pa zašto bi onda u Beogradu bio podignut takav spomenik'', kaže Lambić.

Sandra Milić ocjenjuje da bi se politika u potpunosti trebala isključiti iz procesa ratnih zločina i traženja nestalih, jer je do sada bila “kamen spoticanja” u traganju za pravdom

''Političari nama prezentiraju jednu stranu priče koju oni žele i koja njima ide u korist, ali ljudi koji su to proživjeli, koji se godinama bave istraživanjem šta se događalo na ovim prostorima mislim da znaju pravu istinu i mislim da bi mnoga pitanja i nesuglasice biće tad riješene'', ocjenjuje Milić, a Hatidža Mehmedović poručuje:

''Trebamo sve činiti da se više ni jedna majka ne nadnese nad masovnu grobnicu, da ni jedna majka više ne traži tijelo svog djeteta, a to samo možemo kroz istinu, pa da sjedemo da kažemo nama je zlo pošlo odatle i ti treba da odgovaraju za sve, ali jok ja ću braniti moga komšiju i moga rođaka, oni svog, oni svoj narod i tako. Zato, tu nam treba istina, istina i samo istina. Ako budemo iskrivljavali imalo te slike, brojke i činjenice, sve su priče džaba.''
  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

XS
SM
MD
LG