Dostupni linkovi

logo-print

Zaboravljeni branitelji zajedno u borbi za svoja prava


Sa jednog od protesta u BiH

Sa jednog od protesta u BiH

Nedavno je utemeljeno udruženje "Zaboravljeni branitelji". Udruženju koje već broji nekoliko stotina članova, cilj je osigurati zaboravljenim braniteljima bolji status u društvu. Ne žele da politika ima ikakve veze sa njihovim zahtjevima. Pozvali sve one koji imaju status branitelja u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to kojoj vojsci su pripadali, da im se pridruže. Već sada u svojim redovima imaju branitelje iz sve tri vojne komponente.

“Ponekad znam tek ujutro da zaspim – jer proveo sam godinu dana u logoru. Razmišljam šta će mi sutra dijete jesti, pa ne mogu ni od toga spavati. Dolazi i do siatuacija da stvarno namjeravm svašta napraviti, svašta nešto. Jednostavno, razne misli kroz glavu prolaze. Ali priđe kćerkica, zagrli, pa šta onda?”

Ogorčeni, zaboravljeni i napušteni danas se tako osjećaju mnogi Bosanci i Hercegovci koji su se borili na prvim ratnim linijama. Bez posla, veliki broj i bez minimalnih sredstava za život i zdravstvene zaštite, ovi ljudi, kako i sam priznaje naš sagovornik Bojan iz Mostara, tempirane su bombe i za sebe i za svoju okolinu:

“Naročito kad neko dođe sa strane, pa ono znate se, družite se, neko iz dijapsore, i počne priča tako i kaže: ’Vidiš, ja sam bio vani, imam sve u životu. A šta ti imaš od toga što si proveo čitav rat tu?’”

Zdravstvena zaštita i braniteljski dodadtak osnovni su ciljevi djelovanja nedavano formirane udruge "Zaboravljeni branitelji". Nakon samo tri mjesaca rada ovog udruženja, stigli su pozivi za učlanjenje iz svih krajeva BiH, tako da udruga već danas broji više od 800 članova, pripadnika svih vojnih komponenti. Predsjednik udruge Drago Grbavac kaže kako nije iznenađen jer se radi o populaciji koja je na samom civilizacijskom dnu:

“Žive na rubu društva, zaboravljeni od svih i svakoga. Kad je trebalo ići u rat, tada su zvali za njih, znali su im za adrese, za kućne brojeve, za sve su im znali. Doslovno za sve. Sad kad su ostali bez igdje išta, a to su uglavnom ponosni ljudi- mi govorimo oljudima, nismo ni nacionalno ni vjerski orijentirani – ponekad ih se sjete kad su izbori, spomenu ih, a nikad se niko nije za njih interesirao šta im je, kako im je. Ja osobno znam neke ljude koji doslovno nemaju šta jesti. I oni su sad jednostavno slomljeni i psihički i fizički. Ponos im ne dozvoljava da nešto traže, a niko ih se ne sjeća, pa ti dođe da plačeš. Kakvih sam se naslušao sudbina, ja jednostavno nisam mogao vjerovati da se to može desiti u 21. vijeku.”

Udruženje Zaboravljni branitelji nije samo sebi svrha. Za razliku do ostalih sličnih udruga, nemaju ništa protiv revizija i objave indeksa branitelja, ali i krivičnog gonjenja svakoga ko je uprljao ruke u ratu. Osigurati zaboravljenim braniteljima bolji status u društvu - bio je motiv i Vladi Marušiću i Jasminu Hristiću da pomognu u osnivanju i širenju ovog udruženja:

“Bio sam 70-postotni invalid, pa me vratilo na 44 marke. Ima nešto peradi i tako, pa krpimo se. Otac je umro, ostala je majki mirovina, pa se nekako snađemo nas dvoje. Nikako.”

“Svi se slažu da soba koja je bila u ratu treba dobiti neka prava. Svi se slažu kome smo se god obratili, na bilo kojoj razini vlasti. Kako to ugraditi u zakone, to je već borba. Neće se dozvoliti da politika vrši upliv i uvid u rad i program ove udruge jer to bi pokvarilo mnogo stvari.”

Broj osoba nekadašnjih boraca koji ni danas nemju zdravstvenu zaštitu nemoguće je procijeniti, no Grbavac kaže da je riječ o hiljadama. O radu sličnih udruženja on ne želi govoriti, uz ostalo poručivši:

“Da je dosad rađeno kako treba i od vlasti i do svakoga, ja bih najsretniji bio da mi uopće ne postojimo ili da se rasformiramo do Nove godine. To bi značilo da su ovi ljudi riješeni. Mi živimo pošteno, mi se ne plašimo ničega, jer mi nemamo šta izgubiti. Mi smo izgubili sve i sad nemamo šta. Ovo je očajnički pokušaj. Mi ćemo pokušati i siguran sam da ćemo i uspjeti.”

******************************

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG