Dostupni linkovi

logo-print

Uz tužbe civilnih žrtava: Za ratni zločin nema sudske zastare


Jedna od sudnica u BiH

Jedna od sudnica u BiH

Tužbe civilnih žrtava rata mogle bi da blokiraju budžete oba bh. entiteta - stav je javnog pravobranioca Republike Srpske Slobodana Radulja. Na nivou pravosudnih institucija zbog toga se razgovara o zakonskom rješenju kojim bi se regulisao taj problem. Radulj je predočio ideju koju će dati predstavnici Republike Srpske, a koju žrtve iz Federacije BiH ocjenjuju skandaloznom.

Samo prošlog mjeseca u Javno pravobranilaštvo RS stiglo je oko četiri stotine tužbi iz Sanskog Mosta za ratnu nematerijalnu štetu. Javni pravobranilac tog entiteta Slobodan Radulj kaže da se obraćao brojnim pravosudnim institucijama širom BiH u vezi s tim problemom i da su ti kontakti ipak donijeli rezultate.

Na sjednicama vrhovnih sudova Federacije BiH, RS i Apelacionog suda Distrikta Brčko, tvrdi Radulj, zaključeno je da se treba iznaći zakonsko rješenje za naknade ratne nematerijalne štete, a do tada staviti moratorijum na sve tužbe. Javni pravobranilac RS pojasnio je kakva inicijativa bi mogla krenuti iz tog entiteta.

„Naša inicijativa i prijedlog otprilike je da je to moguće da se izmijeni Zakon obligacionim odnosima u kome bi se reklo da se na sva ratna dešavanja ne mogu primijeniti odredbe zakona koje važe u mirnodopsko vrijeme - jer Zakon o obligacionim odnosima traži odgovornost države, organa, institucija za štetu koju počine njihovi pripadnici, pa bi se jednom ili dvije, tri odredbe odredilo da to ne važi za ratne uslove“, rekao je Radulj.

Na pitanje da li bi to podrazumijevalo zastaru tužbi za ratnu nematerijalnu štetu, Radulj je odgovorio potvrdno. Sekretar Unije udruženja civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo Muzafer Teskeredžić kaže da takve izjave vode anarhiji:

„Gospodin Radulj je očito svjestan pozicije u kojoj tuženi entitet RS gubi pravnu bitku protiv tužitelja - civilnih žrtava rata. Ni u Zimbabveu ne postoji postoji takva ideja. Zločin u ratu, ratna zbivanja, sve što je povezano sa ratom ne može zastarjeti", navodi Teskeredžić.

Neujednačena sudska praksa

Ipak, pravnici su mišljenja da problem opterećenja budžeta treba riješiti, ali ne na način kako to predlaže javni pravobranilac RS Slobodan Radulj. Ideja da se na ratna dešavanja ne mogu primijeniti odredbe zakona koji važe u mirnodopsko vrijeme, za advokata Semira Guzina je neprihvatljiva jer sadašnji zakoni ne poznaju razlike između ratnog i mirnodopskog stanja. Guzin, koji zastupa logoraše iz Sanskog Mosta, Prijedora i Kozarca, kaže da se zbog toga mora primijeniti ono pravo koje trenutno važi:

„Po tom pravu u ovakvim situacijama kada se radi o šteti koja je nastala kao posljedica krivičnog djela određenog ratnog zločina, po našem mišljenju nema zastare. Mi sada trenutno imamo dvojaku situaciju u BiH. Po našem saznanju, sudovi u RS prihvataju stanovište da ipak u takvim situacijama postoji zastara potraživanja. Međutim, sudovi u Federaciji, odnosno Sud BiH takvo stanovište ne prihvata, i mi se s tim slažemo", kaže advokat Guzin.

„Država BiH je naslijedila konvenciju koja kaže da ratni zločin nema zastare. Prema tome, gospodin Radulj može željeti nešto, može pričati nešto, ali stvarnost je drugačija. Ne osporavamo da postoje žrtve i u Sarajevu i u Mostaru i u Banjoj Luci itd., ali je žrtva - žrtva i treba da traži svoju kompenzaciju za ono što je pretrpjela, kao vid određene nadoknade za ono što je preživjela“, kaže Senida Karović, predsjednica Unije udruženja civilnih žrtava rata Federacije BiH.

Advokat Semir Guzin ipak potvrđuje da hiljade tužbi opterećuju budžete u Bosni i Hercegovini jer se kao tužene pojavljuju i RS i Federacija i država BiH. On ističe da je i sudska praksa neujednačena u različitim dijelovima zemlje. Zato taj advokat smatra da država mora reagovati donošenjem odgovarajućeg propisa kojim bi se na jedinstven način regulisalo pitanje naknade za sve osobe koje su pod određenim uslovima pretrpjele određenu štetu u ratu u Bosni i Hercegovini.

******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG