Dostupni linkovi

logo-print

Udruženja žrtava i dalje nezadovoljna: Pravda sporo stiže krivce


Jedna od sudnica suda BiH

Jedna od sudnica suda BiH

Osim neadekvatne zaštite na suđenjima, iz udruženja žrtava upozoravaju kako su ekshumacije na prostoru BiH i regije, te nedovoljan broj tužioca koji rade na predmetima raznog zločina, samo neki od problema sa kojima se suočavaju. S druge strane, i dalje je nepoznato na koji način će biti riješeno svjedočenje u predmetima koja se vode pred sudovima susjednih država što je trebalo biti definisano i u okviru sporazuma o saradnji Tužilaštava BiH sa Tužilaštvima Srbije i Hrvatske.

Opština Kotor Varoš na listi je opština u Bosni i Hercegovini u kojima su za vrijeme rata najviše stradali civili - Bošnjaci i Hrvati, a niti jedna optužnica nije podignuta. Prema saznanjima lokalnog udruženja porodica šehida i nestalih osoba, postoje optužnice za zločine počinjene u Kotor Varoši koju je Haški tribunal poslao Tužilaštvu BiH pod oznakom A. No, zločinci se ne procesuiraju.

„Uvijek prenosimo svoje nezadovoljstvo radom tužilaštva u Bosni i Hercegovini. Što se tiče Kotor Varoša, samo u jednom danu 161 je nestao, znači, ni traga ni glasa o njima. Niko do današnjeg dana nije osuđen nijedan zločin, niti je optužnica podignuta za zločin koji je počinjen nad Bošnjacima i Hrvatima općine Kotor Varoš. I nismo zadovoljni", kaže Munevera Avdić ispred Organizacije nestalih iz Kotor Varoši.

Podsjetimo da više od 800 predmeta ratnog zločina koji su prebačeni iz Haga u Bosnu i Hercegovinu i dalje čekaju na obradu. Radi se o pitanju koje udruženja žrtva proteklog rata kontinuirano postavaljaju nadležnim institucijama. No, konkretenih odgovora još uvijek nema.

„Šta je sa onima koji su na neki način dobili blaže kazne ili su oslobođeni uz uvjet da će svojim iskazima, odnosno svojim svjedočenjima u drugim predmetima ratnih zločina svjedočiti ili davati svoje iskaze. Koliko je nama poznato, od Biljane Plavšić pa dalje, niko od njih niti se pojavljuje na sudovima, niti svjedoči, niti ima primjera ni u Haškom tribunalu, niti na Sudu BiH", naglašava Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

„Vezano za ove zločince – da li se protiv njih može podnijeti krivična prijava?“, pita Munira Subašić, predsjednica Udruženja majki Srebrenice.

Subašić navodi još jedan problem - svjedočenja osuđenih za ratne zločine u drugim slučajevima na što se obavezali nakon što su im presuđene blaže zatvorske kazne, ali i nedovoljan broj tužitelja:

„Tražili smo da se poveća broj tužilaca. Tim-6 koji vodi problem Srebrenica – radi samo jedan tužilac, Bulić. I još jednog ima, skoro je dobio zamjenika, a znamo o kakvom se zločinu i genocidu radi. Hiljade i hiljade zločinaca treba izaći pred lice pravde“, konstatuje Subašić.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, s druge strane pocrtava probleme koji postoje kad su u pitanju ekshumacije. U Bosni i Hercegovini je od 1992. do 1995. godine nestalo 30.000 građana BiH. Do danas je pronađeno i ekshumirano 23.000 posmrtnih ostataka, a 20.000 je identificirano. Traga se još za 8.000 nestalih osoba.

„Kada su u pitanju ekshumacije, imamo nažalost velikih problema u zadnje vrijeme. Jedan od prijedloga je da se spusti na niži nivo, da se procesi ekshumacije vode na nivou entiteta, s obzirom da na ovakav način očito to do sada nije išlo. Vidjećemo kakvi će dalje sporazumi biti, ali mi očekujemo da će se na tome raditi kako bi što veći broj lica bio ekshumiran. Tužilac nas je izvijestio da je postignuta određena saglasnost sa SAD da im se ustupe satelitski snimci kako bi se lakše došlo do mjesta grobnica i kako bi se na taj način brže vršile ekshumacije", kaže Tahirović.

Tahirović je podsjetio i da postoje predmeti koji su netaknuti od 1992. godine zbog toga što su osumnjičeni nedostupni ili što nije bilo kapaciteta da se predmeti završe. Ilustrirajući situaciju s procesuiranjem ratnih zločina, kazao je i da bi, ako se nastavi raditi ovim tempom, trebalo čak 100 godina da se otkriju sve masovne grobnice u Bosni i Hercegovini. Zbog toga su od posebne važnosti sporazumi koje je Tužilaštvo BiH postiglo sa tužilaštvima Srbije i Republike Hrvatske.

„Mi smo dali podršku tom sporazumu, smatrajući da je to nažalost jedina mogućnost koja je preostala, da počinioci ratnih zločina koji su počinili ratni zločin u Bosni i Hercegovini, a nalaze se u Srbiji ili Hrvatskoj, da se procesuiraju u državama čije su državljanstvo primili ili su ga imali i prije sukoba u Bosni i Hercegovini", navodi Tahirović.

Do kraja godine, kako je obećano na sastanku sa glavnim državnim tužiteljem, trebalo bi biti angažirano dodatnih 18 tužitelja u predmetima ratnih zločina, što su u Udruženju žrtava proteklog rata ocijenili velikim pomakom u odnosu na dosadašnji period.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG