Dostupni linkovi

logo-print

Već devetu godinu pred pravosuđem Srbije vodi se postupak protiv Ilije Jurišića kojeg se među ostalima sumnjiči za ubojstvo vojnika JNA u događaju poznatom kao Tuzlanska kolona. Ilija Jurišić ovih dana čeka na još jednu u nizu presuda, a bosanskoherecegovačko Tužiteljstvo predmet "Tuzlanska kolona" nikada nije privelo kraju već nad njim 23 godine nakon tog događaja na Brčanskoj Malti vodi pod istragom.

Drugog prosinca pred Apelacijskim sudom u Beogradu nastavlja se rasprava u predmetu Ilija Jurišić. Iako je do sada svaki put nazočio procesu ovaj put Ilija zbog teškog preloma rebara neće moći u Beograd. To je za RSE potvrdio Sinan Alić, predsjednik Fondacije istina pravda pomirenje.

„Ne vjerujem da će on u takvom stanju uopće moći podnijeti vožnju autom. On je zato ovlastio advokata da rasprava ide bez njega.“

Đorđe Dozet, odvjetnik Ilije Jurišića, kaže za naš program da očekuje da presuda nakon rasprave u prosincu za nekoliko tjedana bude izrečena s tim što im je naznačeno da ona neće biti javno objavljena već će je znati tek kada dobiju njen pismeni otpravak. Dozet nije optimističan da će presuda biti poznata ni do proljeća naredne godine

„Vođenje krivičnog djela koje se Iliji Jurišiću stavlja na teret je bespotrebno jer on s djelom koje mu se stavlja na teret nema nikakve veze. Ja očekujem da će 2. decembra biti završeno suđenje. Iza toga slijedi samo donošenje, pisanje i dostavljanje presude.“

Predmet "Tuzlanska kolona", odnosno proces pritiv Ilije Jurišića, vodi se još od 11. svibnja 2007. godine kada je on uhićen u beogradskoj zračnoj luci. Devetu godinu ovaj predmet nikako da doživi konačan epilog što je suprotno svim europskim konvencijama o pravičnom suđenju, kaže nam Sinan Alić.

„Zbog samo jednog fakta, a to je kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima, gdje jedan član govori o pravičnom suđenju u razumnom roku. Razumni rok po evropskim standardima je do pet godina. Mi smo to već dobrano prekoračili.“

No, osim ovoga, poznavatelji i sudionici događaja Tuzlanska kolona 15. svibnja 1992. godine ističu da je od predugog procesa u Beogradu još gori odnos bh pravosuđa u predmetu "Tuzlanska kolona", koje ga vodi pod istragom.

„Radi se o tome što je to proces na kojem sam ja inzistirao da se procesuira. Nažalost to naše Tužilaštvo zbog određenih okolnosti to nije uradilo. To govori da naše Tužilaštvo niti naš sud nisu kompetentni da nezavisno vode procese. Znamo da kada Sud donese neku presudu da tužilac neće da je potpiše zato što je iz drugog entiteta i iz drugog naroda. Mislim da je to izuzetno nekorektno prema onima koji su optuženi, ali i prema žrtvama“, kaže bivši načelnik Tuzle Selim Bešlagić.

U Fondaciji istina pravada pomirenje zajedno s Jurišićevom obranom razmišljali su i da se obrate Europskom sudu za ljudska prava u Strazburu, ali od toga se vrlo brzo odustalo, kaže Dozet.

„Zato što nikakvu posljedicu u krivično- pravnom smislu vi ne možete proizvesti time što sudite pet, deset ili petnaest godina.“

Selim Bešlagić kao i mnogi drugi nakon Jurišićevog uhićenja 2007. godine nikada nisu napustili BiH. To smatraju velikom nepravdom jer nikada im nije pojašnjeno zašto stoji Interpolova potjernica protiv Bešlagića i Meše Bajrića niti je pravosuđe taj predmet protiv njih pokrenulo.

„Zašto se od strane Tužilaštva ne može procesuirati predmet i reći: 'Evo, počinio si zločin i odgovaraj.' Da sam odgovoran ja bih do sad i odležao da sam odgovoran. Ili jednostavno neka stave tačku na 'i'. Nažalost promijenila su se do sada tri glavna tužioca i još nemamo nikakvog odgovora“, rekao je Bešlagić.

Iščekivanje nove presude nakon šo je predmet vraćen na početak za Iliju Jurišića i njegovu obitelj je proživljavanje nove drame. Za pravosuđe Srbije točka na Tuzlansku kolonu. Za bh. pravosuđe pak novi početak, jer kaznene prijave koje su u ovom predetu podnesene još 2007. godine nikada nisu izvučene iz latica Tužiteljstva BiH.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG