Dostupni linkovi

logo-print

Sporo procesuiranje zločina nad Hrvatima s područja Banje Luke


Banja Luka

Banja Luka

Na području Banje Luke i njene šire okoline u proteklom ratu smrtno je stradalo preko 400 civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je osam katoličkih svećenika i jedna časna sestra. Od 70.000 Hrvata, koliko ih je do rata živjelo na tom području, danas ih ima dest puta manje. Više od 90 posto katoličkih vjerskih objekata u banjalučkoj regiji je uništeno. Procesuiranje počinitelja ovih djela pred prevosudnim organima je nedovoljno i teče sporo.

Katolički svećenik don Žarko Vladislav Ošap tijekom proteklog rata zatekao se u Bosanskoj Gradišci, gdje je bio župnik. Rat u ovom gradiću, koji se nalazi na samoj granici sa Republikom Hrvatskom, počeo je 1991. godine. Te godine desetak civila hrvatske nacionalnosti je ubijeno. Bilo je fizičkih maltretiranja, koje je preživio i sam don Žarko.

„Jedan lijepi broj svećenika banjalučke biskupije u ratu je doživio mnoga maltretiranja, zatvore, logore, ali jedan dio ih je i smrtno stradao - njih osam, plus jedna časna sestra. I ja sam prošao jedan vid fizičkoga maltretiranja. Ali najvećim dijelom ja sam u ratu nastojao biti uistinu čovjek od pomoći drugima ne pitajući tko je i kako se zove. I to sam sa svojim župljanima koji su ostali mogao i odraditi“, kaže don Žarko.

Dvadeset godina nakon ovih zločina nije procesurian niko za zločine počinjene nad Hrvatima Bosanske Gradiške. Ratne rane teško zacjeljuju, kaže don Žarko, no iz ne tako davne ratne prošlosti mogu se izvući i određene pouke:

„Osobno ja sam izvukao da i u ratu itekako naiđete na čovjeka koji je spreman pomoći. Dok te jedni maltretiraju i ubijaju, drugi ti iz tog istog naroda pomažu - i ja se i ovom prilikom želim od srca zahvaliti svim tim ljudima, a bili su većina u Bosanskoj Gradišci, gdje smo mogli zajednički djelovati za dobro čovjeka - ja osobno ponajviše javno, a oni možda onako malo tajno, ali se itekako mnogo toga i dobroga učinilo.“

Don Žarko Vladislav Ošap

Don Žarko Vladislav Ošap

Velečasni Ošap rodom je iz sela Presnače nadomak Banje Luke. U tom selu u župnoj kući 12. svibnja 1995. godine spaljeni su i ubijeni župnik Filp Lukenda i časna sestra Cecilija Grgić. Sedamnaest godina poslije ne nazire pravda da se počinitelji ovog zločina pronađu i procesuiraju. Filipov brat Marko Luklenda, koji danas živi u Zagrebu, napisao je knjigu „Presnački mučenici“ kako se ovaj zločnin ne bi zaboravio:

„Knjiga nosi poruku ne osvete nego da se ne zaboravi i da bude rasvijetljena situacija i događaji koje smo mi doživjeli u Banjoj Luci, a kao da se ništa nije dogodilo.“

Isplati se biti zločinac?

Najbolji svjedok svega što se događalo Hrvatima banjalučke regije je i sam banjalučki biskup Franjo Komarica. I sam je doživio maltretiranja u ratu. Kaže da njegova borba za pravdu i procesuiranje odgovornih za ratne zločine svih ovih godina ostaje neprimjećena:

„Mi smo i za vrijeme rata i nakon rata uvijek iznova kao kršćani pozivali na praštanje. Ali praštanje podrazumijeva maksimalno objektivno utvrđenu istinu i primijenjenu pravdu. Dakle, sudovi trebaju objektivno utvrditi istinu i pravdu. A pitanje je tko je sve za to i zadužen da to se i dogodi. Ali ostaje gorak okus da se isplati biti ubojica, da se isplati biti zločinac - jer ostaješ nekažnjen, a učinio su što si kanio po nečijem naređenju.“

Kada se ratni zločini koji su počinjeni u BiH počnu brže procesuirati, i građani će imati više povjerenja u vlasti te zemlje, dodaje biskup Komarica:

"Dajte, učinite konačno i od nas jednu normalnu državu. A imam dojam da se to ne želi“, kaže biskup Komarica.

„To ja očekujem jer sam dužan kao građanin ove zemlje pridonositi gradnji pravne države. To je moja obveza. I zato bodrim sve predstavnike vlasti, lokalne i međunarodne: ’Dajte, učinite konačno i od nas jednu normalnu državu.’ A imam dojam da se to ne želi.“

Za sada je pred pravosudnim organima BiH registirano tek nekoliko predmeta koji tretiraju ratne zločine nad Hrvatima Banje Luke i njene okolice.

„U Tužiteljstvu BiH ima više predmeta u kojima se istražuje stradanje žrtava hrvatske nacionalnosti na području Banje Luke i okolnih gradova. Kada je riječ o stradanju većeg broja žrtava, postoji predmet koji se odnosi na stradanje hrvatske nacionalnosti u selu Briševo kod Prijedora u ljeto 1992. godine, koji u odnosu na broj žrtava, progon stanovništva i počinjene zločine predstavlja jednu od težih stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti za vrijeme rata u BiH koje se dogodilo u jednom danu. U širem kontekstu u više predmeta koji se odnose na ratne zločine na području Ključa, Sanskog Mosta, Prijedora, Bosanskog Novog, u kojima se istražuju stradanja nesrpskog stanovništva u okviru širokih i sistematičnih napada, evidentirana su i stradanja određenih žrtava hrvatske nacionalnosti. Postoje predmeti koji se odnose na stradanje pojedinačnih žrtava hrvatske nacionalnosti sa područja Banje Luke, a također Okružno tužiteljstvo u Banjoj Luci radi na određenom broju predmeta kojio se odnose na stradanju žrtava hrvatske nacionalnosti u Banjoj Luci i okolini“, navodi glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić.

Za zločine nad Hrvatima banjalučke regije u Haškom tribunalu sudi se i Stojanu Župljaninu, bivšem načelniku Regionalnog centra službi bezbjednosti u Banjoj Luci. On je optužen za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG