Dostupni linkovi

logo-print

Skup u Sarajevu: Političke elite kumuju međuetničkom nepovjerenju


Na jednom od skupova na Međunarodni dan mira u Sarajevu

Na jednom od skupova na Međunarodni dan mira u Sarajevu

Političari iz regiona nisu uradili ništa da bi se odnosi između naroda nakon rata popravili. Taj proces moraju preuzeti "obični" ljudi, poručeno je na Forumu Most prijateljstva koji je nedavno održan u Sarajevu. Riječ je o neformalnoj asocijaciji organizacija i pojedinca koja radi na uspostavljanju poverenja, posebno međuetničkog, kao osnovnog puta za izgradnju mira u regionu.

Iako je prošlo više od 20 godina od početka rata, na prostorima bivše Jugoslavije, još uvijek se osjeća pogubnost mržnje među narodima. Međuetničkog povjerenja nema, zbog čega je istinsko pomirenje nemoguće. Takvoj situaciji ponajviše kumuju političke elite, čiji je jedini cilj da ostanu na svojim pozicijama.

Zdravko Marjanović, predsjednik društva Tolerancija iz Bačke Palanke i inicijator osnivanja Foruma "Most prijateljstva", kaže kako je krajnje vrijeme da se mir počne uvažavati kao način života, a ne odsustvo rata.

„Radimo dosta sa građanima i, nažalost, nije dobro stanje. Stalno se tu nešto i zakuva, a to pokazuju najmanje trzavice koje se dogode jer odmah to izbije na površinu. Ljudi nikako da shvate da niko nije kriv što se rodio ovakav ili onakav, i kakve to veze ima, ali to neko stalno zloupotrebljava. Ima ljudi koji se bore za normalan život, ali iza toga ne stoje institucije, sredstva javnog informisanja, stoje samo pojedinci koji pokušavaju nešto napraviti, ali to ide jako teško", naglašava Marjanović.

U političkom miljeu u BiH još uvijek ima političkih otpora kad se govori o procesu pomirenja. Profesor Esad Bajtal upozorava kako su izražena snažna nastojanja političkih lidera da se očuvaju nacionalni torovi. To se radi preko obrazovanja, ali i vjerskih zajednica.

„Cijeli sistem obrazovanja, od obdaništa pa do univerzitetskog, je takav. Imate i jedan nacistički, rasistički koncept - dvije škole pod jednim krovom. U drugom dijelu zemlje, u manjem entitetu, nemate dvije škole pod jednim krovom, imate jednu školu koja je gora od ove dvije jer su tamo stvari dovedene na nivo da nema niko drugi. Tu je još dodatak i tri religije, koje su pseudoreligije - jer nijedna od njih zapravo nema ništa zajedničko s vjerom koja ima je zajednička. I kad udružite i ove etnosisteme - niko nikog ne zna i niko nikog ne želi da zna. Prevladala je ideologija dominacije razlike", ocjenjuje Bajtal.

Partokratski mrak

U BiH na sceni je dejtonski, varljivi mir koji predstavlja sliku ˝zaleđenog rata˝. Razjedinjena intelektualna elita na to ne može odgovoriti, ističe Bajtal.

„U trenutku kada imamo skoro 600.000 nezaposlenih ljudi, kad imate 700.000 ljudi koji žive ispod granice siromaštva, u isto vrijeme imate 85 onih ljudi koji drže devet milijardi dolara nacionalnog bogatstva - sve vam je jasno. I ta se intelektualna zajednica priklonila toj moći i radi onako kako joj oni diktiraju. Ono što ima nezavisnih intelektualaca - nisu im date katedre, nemaju ništa i kad govore, govore u vjetar.“

Vojko Ivica, predsjednik Altruista, udruge za zaštitu ljudskih prava iz Splita, kaže kako građani moraju postati direktni učesnici u akciji prevazilaženja mržnje, a ne samo potpisnici raznih peticija, te da samo oni imaju odgovore na sva pitanja koja političari nikada ne mogu riješiti.

„Treba se malo više družiti. Mi dajemo sve od sebe da to radimo neprimjetno. Radili smo fantastične stvari, poput Lore itd., i uspjeli u tome. Znači da postoje relevantni dokazi koji govore da jednim kvalitetnim pristupom, kvalitetnim radom možemo puno toga napraviti", smatra Ivica.

Morena Pandovska iz Bitolje dodaje:

„Moje lično iskustvo je da su kod nas među običnim ljudima odnosi ostali isti. Međutim, kad vi uključite televizor, onda vam je jasno šta politika radi. Iskorištavaju se političke stvari da se neki jaz stvori vještački.“

Većina ljudi misli da je pomirenje nešto što će izbrisati neki vid njihovog identiteta, upozorava i Amra Panđo iz Udruženja Mali koraci Sarajevo. Zbog toga, zaključuje, fokus rada, posebno civilnog društva, mora biti usmjeren ka mladima jer su oni važni u procesu pomirenja i biće nositelji te priče u budućnosti.

„Mi smo radili anketu u Banjoj Luci sa mladima o državi BiH. Vi biste se začudili koliko mladi Banje Luke, dakle srpske nacionalnosti, vjeruju u ovu državu i vidi zapravo budućnost u noj. Znači nisu stvari baš tako crno - bijele. Jeste da smo mi u jednom mraku partiokratija, da naši ljudi koji su u parlamentima ne odlučuju svojim glavama - i ključni problem je što mi ne možemo da oslobodimo čovjeka, da on bude slobodno jak, da ponovo voli i da se ponovo približi i da ponovo priđe onom drugom", zaključuje Amra Panđo.

******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG