Dostupni linkovi

logo-print

Promocija knjige "Revizija prošlosti": Političari prilagođavaju istoriju svojim interesima


U Banjaluci je nedavno održana promocija knjige „Revizija prošlosti” koja govori o politikama sjećanja u BiH, Hrvatskoj i Srbiji od 1990. Autori su svojim istraživanjem utvrdili kako je dolaskom na vlast nacionalnih režima u bivše jugoslovenske republike došlo do gotovo potpune revizije prošlosti i odricanja od tekovina jugoslovenstva i partizanstva, te rehabilitacije do tada pogubnih pokreta. Političari i danas prilagođavaju istoriju, čak i iz posljednjeg rata vodeći se sopstvenim interesima.

Knjigom „Revizija prošlosti”, čije korice potpisuju Darko Karačić, Tamara Banjeglav i Nataša Govedarica, vjerno, vrlo detaljno i sa mnoštvom ilustracija opisani su obrasci kojima su se vlasti u novonastalim bivšim jugoslovenskim državama obračunavale sa prošlošću koja nikako nije odgovarala aktulenom političkom trenutku. Autori su, provodeći istraživanja u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, primijetili snažnu poveznicu u tim zemljama - a to je stalna potreba za stvaranjem novih politika sjećanja, za redefinisanjem prošlosti.

U tom kontekstu je i nastojanje da se prikaže kako su se političke elite u te tri države odnosile prema antifašističkom nasljeđu Drugog svjetskog rata i tumačenjima partizanskog pokreta, kaže koautorka knjige Tanja Banjeglav:

„Niti jedan od novih režima nije smatrao niti potrebnim, niti poželjnim da se nastavi sa tada postojećim tradicijama sjećanja na Drugi svjetski rat, tako da je revizija nastala zato što su novonastale države željele se udaljiti i da prikazati drugačijima od Jugoslavije, pa su zato službene politike sjećanja tražile neke nove ishodišne točke za svoja društva.”

Direktor Instituta za historiju iz Sarajeva Husnija Kamberović kaže da rezultati istraživanja u publikaciju zapravo pokazuju gotovo identičan obrazac obračuna sa prošlošću u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj:

Husnija Kamberovic

Husnija Kamberovic

„Imam jedan sasvim drugi stav o tome – ili da li nam je potrebna takva radikalna revizija prošlosti? Ja mislim da nije i da mi, barem u nauci ili u historiografiji, nikako ne bismo morali i ne bismo smjeli davati povoda ili argumente političarima i političkim aktivistima da, oslanjajajući se na neke naše rezultate, zapravo nameću jednu sasvim novu sliku prošlosti.”

Brisanje datuma iz kalendara državnih praznika, paralelne komemoracije na istim mjestima sjećanja, sa poptuno različitim tumačenjima simbolike mjesta, nasilno uništavanje, te nemaran odnos prema spomenicima koji podsjećaju na NOB, promjene naziva ulica i gradova, samo su, kako se navodi u predgovoru djela, neki od primjera snažnih i često kontradiktornih promjena u geografskoj i mentalnoj arhitekturi regiona u posljednje dvije decenije. Za Aleksandra Trifunovića, u sadašnjim uslovima će se teško načiniti neki napredak koji bi doprinio rušenju barijera između različitih istina i pogleda na prošlost:

„Mi se ne možemo složiti ni oko cifara, ne možemo se složiti oko događaja koji su zabilježeni kamerom, koji su stopostotno dokazani i pokazuju šta se dešavalo. Mi se oko toga ne slažemo i pravdamo te događaje nečim što se desilo ranije.”

Jedina šansa je da se prošlost predstavi onakvom kakva je ona bila- sviđalo se to nekom ili ne, smatra profesor Kamberović:

„Od toga da se mi moramo suočiti sa takvom prošlošću, i sa nekim tamnim i sa svijetlim stranama naše prošlosti, jer jedino na takav način možemo ići dalje i sačuvati svoj kredibilitet.”

Tanja Banjeglav ističe da studija predstavlja tek uvod u problematiku, te da se još nije došlo do odgovora na koji način bi se mogao postići barem minimum zajedničkog pogleda na prošlost:

„Baš iz tog razloga što smatramo da taj koncenzsu ne postoji, reakcije na našu studiju su bile prilično različite, ponekad dosta emotivne, budući da svi oni koji su svjedočili nekim događajima i proživjeli neke događaje misle da posjeduju jedinstven odgovor na pitanje što se točno dogodilo i čega bismo se danas trebali sjećati, a što bismo možda trebali zaboraviti.”

Jedan od zaključaka je da se mora nastaviti sa sličnim istraživanjima poslijeratnih društava u regionu, odvojenim od dnevnopolitičkih tumačenja stvarnosti, te sa kritičnijim pogledom prema politikama sjećanja.

******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
XS
SM
MD
LG