Dostupni linkovi

logo-print

Prijedor: Zahtjev za spomen-obilježje žrtvama nesrpske nacionalnosti


Ekshumacija iz masovne grobnice Tomašica, oktobar 2013.

Ekshumacija iz masovne grobnice Tomašica, oktobar 2013.

Na dubini od deset metara grobnice Tomašica pronađeni su kompletni i nekompletni posmrtni ostaci 268 žrtava, kao i neki lični predmeti žrtava. Za porodice nestalih otkrivanje nove grobnice budi nadu da će baš u njoj pronaći ostatke svojih najmilijih.

Tome se nada i Mirsad Duratović, iz okoline Prijedora. Već 21 godinu traga za deset članova porodice, među kojima su njegov brat i otac:

„Ja tragam za ubijenim članovima porodice, njih 10 ukupno. Ubijeni su 20. jula 1992. godine u akciji etničkog čišćenja koje su izvele vojska i policija bosanskih Srba. U toj akciji ubijeno je oko 1.600 civila.“

Porodice tragaju za više od 1.200 osoba. Prema dokazima Tužilaštva BiH, u masovnoj grobnici Tomašica nalaze se tijela žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa područja Prijedora i okoline koje su ubijene u ljeto 1992. godine. Radi se o primarnoj masovnoj grobnici i zasigurno jednoj od najvećih na području Bosanske Krajine. Ova masovna grobnica otkrivena je 3. septembra zahvaljujući tačnoj
informaciji osoba iz nekadašnje Vojske RS-a.

Šef Regionalnog odjela Instituta za nestale osobe BiH, Mujo Begić kaže kako je do sada ekshumirano oko 200 kompletnih posmrtnih ostataka:

„Sigurno da će se naći još jedan značajan broj posmrtnih ostataka žrtava nestalih sa područja općine Prijedor. I posebno što treba naglasiti jeste da posmrtni ostaci žrtava nisu skeletizirani, radi se o sapunificiranim posmrtnim ostacima, znači o kompletnim tijelima. Uz žrtve se pronalaze i određeni identifikacioni elementi koji će nam sigurno olakšati, tako da ćemo ubrzati proces identifikacije.“

Istovremeno, dok traju iskopavanja u Tomašici, grupa svjetskih stručnjaka u oblasti utvrđivanja istine i memorijalizacije uputila je zahtjev gradonačelniku Prijedora Marku Paviću da javno oda počast i omogući izgradnju spomen-obilježja žrtvama nesrpske nacionalnosti stradalim u masovnim zločinima počinjenim u Prijedoru tokom devedesetih. Pored podsjećanja na stravične zločine počinjene u Prijedoru, u pismu gradonačelniku Paviću stoji:

„Otkriće masovne grobnice u Tomašici ponovno je ilustriralo razmjere patnji kojima su građani Prijedora bili izloženi tokom devedestih. Ostaci ekshumiranih iz ovih drugih masovnih grobnica govore tešku istinu o masovnim zločinima i ne ostavljaju prostora za njihovo negiranje. Gospodine Paviću, pozivamo vas kao gradonačelnika Prijedora da se izdignete iznad uskih, nacionalističkih i političkih interesa i pružite ruku svojim najugroženijim građanima, porodicama žrtava.“

Među potpisnicima pisma su specijalni izvjestilac UN-a o torturi i drugom okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kazni Juan Mendez, predsjednik Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu David Tolbert, izvršna direktorica Međunarodne koalicije memorijalnih muzeja Elizabeth Silkes, te aktivisti iz oblasti utvrđivanja istine i memorijalizacije iz osam država svijeta.

Ovakav potez morao je doći i ranije, smatra Saida Karabašić iz udruženja Prijedorčanki “Izvor”:

„Trebalo je i puno prije da se tako nešto dogodi. Trebali su da reagiraju ljudi, a ne da ne ostanemo mi u Prijedoru sami da se borimo sa negiranjem i sa svim onim što se radi u Prijedoru. Tražimo da se u Prijedoru podigne spomen-obilježje svim žrtvama civilima koji su ovdje stradali, ali nismo naišli na podršku niti ljudi niti lokalne vlasti.“

Prijedor zauzima posebno mjesto u globalnoj borbi za pravdu za masovne zločine. Više od 3.000 građana ovog grada i okolice ubijeno je ili prisilno odvedeno u nepoznatom pravcu tokom devedesetih. Više od 30 osoba, uključujući bivšeg gradonačelnika i komandante logora, do sada je osuđeno za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Međutim, 20 godina kasnije, gradske vlasti u Prijedoru, predvođene gradonačelnikom Markom Pavićem, odbijaju izgraditi spomen-obilježje žrtvama nesrpske nacionalnosti u Prijedoru, dok su istovremeno izgradili brojne spomenike srpskim vojnicima poginulim tokom rata.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG