Dostupni linkovi

logo-print

Protekla haška godina: Osude za genocid


Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju

Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju

Na Haškom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) 2015. godina je označila prekretnicu u radu tog Međunarodnog suda Ujedinjenih naroda (UN). Donesene su dvije drugostupanje, konačne presude koje su potvrdile da se u Srebrenici 1995. godine dogodio genocid.

Također je i dva puta u drugostupanjskim presudama odbačen pojam – konkretne usmjerenosti – kao element utvđivanja odgovornosti u podržavanju i pomaganju kaznenog djela, a pomoću kojeg su donesene dvije sporne oslobađajuće presude.

Odmah u siječnju 2015. godine donesna je – drugostupanjska presuda oficirima Vojske Republike Srpske u kojoj su potvrđene osuđujuće kazne za počinjenje i pomaganje genocida u Srebrenici, ubojstvom oko 8.000 bošnjačkih dječaka i muškaraca te progonom ostalih. Vujadinu Popoviću i Ljubiši Beari potvrđene su doživotne kazne zatvora, a Dragi Nikoliću 35 godina. Radivoju Miletiću je tek neznatno smanjena za godinu dana – na 18, a Vinku Pandureviću je ostala ista kao i prvostupanjska – 13 godina.

„Utvrdilo je da su se ovi događaji dogodili nakon što su snage bosanskih Srba, u srpnju 1995.godine, izvršile energičan vojni napad na područja Srebrenice i Žepe, koje su bile pod zaštitom Ujedinjenih naroda“, naveo je prilikom drugostupanjske presude predsjedavajući peteročlanog Žalbenog vijeća sudac Patrick Robinson.

Theodor Meron

Theodor Meron

Žalbeno vijeće suca Theodora Merona potvrdilo je također potom u travnju 2015. osuđujuću presudu za genocid u Srebrenici i generalu Vojske Republike Srpske Zdravku Tolimiru, kao i doživotnu kaznu zatvora. Žalbeno vijeće suca Merona ukinulo je jedino dio prvostupanjske presude u kojem se Tolimira osudio i za genocid u Žepi. Ukinuće se u pravnim analizama komentiralo kao – konzervativno tumačenje definicije genocida.

„Uz suprotno mišljenje suca Sekulea i suca Gineja – ukida osudu gospodina Tolimir za genocid počinjen putem nanošenja teških duševnih povreda bosansko-muslimanskom stanovništvu istočne Bosne i Hercegovine – u mjeri u kojoj se ta osuđujuća presuda zasniva – na prisilnom premještanju bosanskih muslimana iz Žepe“, odbacilo je Žalbeno vijeće Merona dio presude za genocid u Žepi, tek preglasavanjem trojice od ukupno petorice sudaca.

Upitno jedno i zakazano novo suđenje

Konzervativno tumačenje zapovjedne odgovornosti od strane suca Merona, odbačeno je pak krajem godine poništavanjem oslobađajuće presude ratnim šefovima tajne policije Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Naloženo je održavanje novog haškog suđenja u kojem Raspravni suci neće koristiti upitan pojam – konkretne usmjerenosti – prilikom utvrđivanja zapovjedne odgovornosti Stanišića i Simatovića za zločine specijalnih formacija koje su osnovali i logistički pomagali – poput Arkanovaca, Škorpiona i Crvenih beretki.

Franko Simatović (L) i Jovica Stanišić

Franko Simatović (L) i Jovica Stanišić

„Navodi se – da je zajednički zločinački cilj tog UZP-a bio prisilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s velikih područja u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini“, stoji u optužnici po kojoj će se ipak održati još jedan proces pred Haškim sudom, unatoč izlaznoj strategiji završetka rada.

U 2015. godini pušten je iz haškog pritvora suradnik Stanišića i Simatovića tijekom rata u Hrvatskoj – bivši premijer tzv. SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem – Goran Hadžić. Njegovo suđenje po zapovjednoj odgovornosti za zločine nad nesrpskim stanovništvom prekinuto je zbog njegove bolesti, zbog koje je i pušten na privremenu slobodu u Srbiju. Još je uvijek neizvjesno što će biti sa sudbinom procesa, nakon negativnih prognoza liječnika koje su suci konzultirali, poput forenzičkog neuropsihologa dr. Daniela Martella.

„Što se tiče brzo napredujućeg – to je najagresivnija vrsta moždanog tumora. Veoma brzo raste taj tumor i može se očekivati da će nastaviti rasti“, naveo je Martell.

Unatoč nalogu Šešelj uspio i dalje ostati u Beogradu

Osim neizvjesnoti u vezi nastavka suđenja Hadžiću, haška godina je bila neizvjesna u slučaju vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja. Iako je Žalbeno vijeće naložilo njegovim prvostupanjskim sucima – da se pobrinu da se optuženi vrati iz Beograda u haški pritvor te da mu se odrede uobičajene mjere privremenog puštanja – to se do kraja godine nije dogodilo.

Vojislav Šešelj

Vojislav Šešelj

„Naprednjački režim se obradovao što je donesena takva odluka, ali su na mukama – kako da ju sprovedu ako ja ne odem dobrovoljno. A ja ne želim da odem dobrovoljno – kako bi oni bili na što većim mukama“, naveo je Šešelj prilikom jednog od svojih ponovnih javnih mitinga u Beogradu.

Od bitnijih događaja na Haškom sudu spomenimo na kraju – kako su polovicom 2015. godine izvedeni i dodatni dokazi u vezi prijedorske masovne grobnice Tomašica - na suđenju zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Ratku Mladiću.

Kraj njegovog prvostupanjskog suđenja očekuje se polovicom 2016. godine.

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG