Dostupni linkovi

logo-print

Posmrtni ostaci nakon ekshumacija godinama stoje u depoima


Visoko, centar za identifikaciju ekshumiranih posmrtnih ostataka

Visoko, centar za identifikaciju ekshumiranih posmrtnih ostataka

U kosturnicama širom Bosne i Hercegovine pohranjeno je gotovo četiri hiljade posmrtnih ostataka, ekshumiranih nakon rata, koji još uvijek čekaju proces identifikacije. Za njihovo čuvanje, samo u prošloj godini, Institut za nestale osobe BiH izdvojio je 200 hiljada eura. U Institutu kažu da bi revizijom mogli utvrditi identitet između 300 do 500 posmrtnih ostataka, ali za to još uvijek nemaju novca ni podršku Tužilaštva.

Jedna od brojnih žena koje su prošle težak put traženja i identifikacije supruga je Semina Alekić iz Kotor Varoši. Nakon 11,5 godina Semina je saznala da su identificirani nekompletni posmrtni ostaci njenog muža:

„Oni su identifikovani, nisu kompletni, ali sam ja preuzela nekompletne posmrtne ostatke. Za porodice je vrijeme najveći neprijatelj, jer što više vremena prođe, sve više se uništavaju posmrtni ostaci, sve je teže izdvojiti DNK iz onih pronađenih ostataka. Svjedoci izumiru, porodice izumiru i to je ono što vrijeme čini. Taj proces je dug i do sada, 21 godinu, a najveći dio porodica ne zna za svoje nestale. A dug je i 21 sat, kamoli dan, godina - to je previše", kaže Semina Alekić.

Neidentificirane žrtave dugi niz godina smještene su u 11 mrtvačnica i spomen-kosturnica u BiH. U ovim centrima se nalazi oko 4.000 neidentificiranih slučajeva, uglavnom nekompletnih tijela.

U Javnom komunalnom preduzeću Gradska groblja Visoko i dalje leži oko hiljadu posmrtnih ostataka, kaže tehnički direktor ovog preduzeća Kenan Karavdić:

„Najveći je problem novac. Mi sve ovo vrijeme čuvamo te posmrtne ostatke, održavamo prostorije - i činimo koliko god možemo da zaštitimo i sačuvamo od daljeg propadanja sve te posmrtne ostatke. Vidimo i sami kakvo je stanje u našoj državi što se tiče novca, tako da je sve teže i teže i ne znam do kada će ovo trajati. Vjerovatno neće brzo, jer hiljadu neidentifikovanih u našem preduzeću je prilično veliki procenat stradalih u BiH", navodi Karavdić.

Karavdić smatra da nadležni nisu uspjeli u procesu identifikacije i pronalaska nestalih, a kako godine prolaze, bh. vlasti to sve manje interesuje. Uprkos tome, Gradska groblja Visoko i dalje se trude što bolje očuvati posmrtne ostatke, iako to iziskuje značajna finansijska sredstva:

„Ipak su to dokazi ratnog zločina - i normalno da to morate obezbjeđivati. Nekako se snalazimo. Ipak smo mi jedno općinsko preduzeće, nismo federalno niti državno, ali mnogo je godina prošlo i malo ko pokazuje interesovanje za ovaj problem", kaže Karavdić.

Revizija stanja u kosturnicama

Praksa je pokazala da se jedno tijelo kompletira na osnovu DNK analiza s različitih lokacija i grobnica, a za čuvanje ovih posmrtnih ostataka Institut za nestale BiH izdvaja ogromna sredstva.

„Institut za nestale osobe plaća oko 800.000 maraka svake godine na ime čuvanja, odnosno ležarine tih posmrtnih ostataka koji su smješteni u 11 kosturnica u BiH. Za sada je Institut prisiljen da ulazi u dugove jer nema dovoljno finansijskih sredstava da plaća čuvanje tih tijela", navodi Marko Jurišić, član kolegija direktora Instituta za nestale BiH.

U Institutu za nestale osobe planirali su provesti reviziju kako bi se identificirali posmrtni ostaci u slučajevima u kojima je to moguće, a ostali bi se na propisan način pokopali uz oznaku N.N.. Jurišić objašnjava šta bi to značilo za porodice žrtava:

„Revizijom stanja u kosturnicama bi se moglo riješiti oko 300 do 500 novih slučajeva. Naravno, mi smo svjesni da bismo prilikom revizije stanja u kosturnicama došli do zaključaka da jedan dio posmrtnih ostataka koji je ekshumiran u BiH nije u mandatu Instituta za nestale osobe, posebice kada su u pitanju ekshumacije u grobljima gdje su se greškom ekshumirali i posmrtni ostaci koji ne pripadaju ovom sukobu.“

Ipak, Institut za nestale za revizuju nema potrebnu finansijsku podršku, ali ni potporu drugih tijela, posebno tužiteljstava:

„Mi smo prošle godine otpočeli intenzivne razgovore sa Tužiteljstvom BiH i sa okružnim i kantonalnim tužiteljstvima i dogovorili smo određene procedure. Čak smo bili dogovorili da radna grupa počne s radom 1. 7. 2012. godine, ali u jednom trenutku Tužiteljstvo BiH se proglasilo nenadležnim za rad u toj radnoj grupi i cijeli proces je od tada blokiran.“

Forenzički su timovi u BiH od 1996. godine ekshumirali više od 23.000 posmrtnih ostataka, a službeno se u ovom trenutku nestalima vodi 8.430 osoba, U sadašnjim okolnostima, tvrde u Institutu, nemoguće je prognozirati koliko će još potrajati rješavanje sudbine svih nestalih u BiH.

Semina Alekić, kao predstavnica porodice žrtava, smatra da se ovaj proces trebao davno okonačati:

„Da su političari spremni, pitanje nestalih bi se riješilo, ne samo tih čiji se posmrtni ostaci nalaze u kosturnicama nego i ostalih koji se nalaze na spiskovima i na još neekshumiranim lokacijama potencijalnih grobnica", zaključuje Semina Alekić.

*********************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG