Dostupni linkovi

logo-print

Pandurevića Haški tribunal osudio, a Višegrad mu dodijelio grb


Vinko Pandurević

Vinko Pandurević

Vinko Pandurević dobitnik je najvišeg opštinskog priznanja Višegrada, grba, koje mu je uručeno prije nekoliko dana, povodom krsne slave opštine. Radi se o čovjeku koga je Haški tribunal osudio za ratni zločin u Srebrenici u julu 1995. godine i to na 13 godina zatvora.

„Pretresno vijeće Vas proglašava krivim na osnovu člana 7.1.Statuta za pomaganje i podržavanje po sljedećim tačkama: tačka 4, većinskom odlukom, uz protivno mišljenje sudije Kvona, ubistvo kao zločin protiv čovječnosti, tačka 5, većinskom odlukom, uz protivno mišljenje sudije Kvona, ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja. Tačka 6, progon kao zločin protiv čovječnosti i tačka 7, nečovječna djela, prisilno premještanje kao zločin protiv čovječnosti“, stoji u presudi.

No, haška presuda nije bila kamen spoticanja da Pandurević dobije grb Višegrada, a tamošnji načelnik ga je nazvao „ličnošću budućnosti“. Sam Pandurević je poručio:

„Smatram da je nedavna ratna prošlost dovoljno inspirativna za nekoga novog romanopisca sličnog našem Ivi Andriću da te događaje ukoriči i ovekoveči u literarnom obliku“, kazao je Pandurević.

Vinko Pandurević, iako osuđen za ratni zločin u Srebrenici, do 1995. godine bio je zadužen za nekoliko ratišta u Bosni i Hercegovini. Pozvan je, kako sam priznaje u jednom intervjuu prije dvadeset godina, da je došao da „oslobodi“ Višegrad, iako, kako je dalje priznao, u tom gradu uopšte nije bilo borbi.

„Bez nekih velikih borbi muslimani su se delimično predali, napustili Višegrad i otišli prema Goraždu, tako da je sve skupa za jedan dan bilo završeno i kasnije smo se zadržali oko mesec dana u Višegradu, uspostavili normalan život“, kazao je 1995. Panudrević.

Zbog ovoga, ali i svega ostalog što je učinio tokom rata u Bosni i Hercegovini kao general u Vojsci Republike Srpske, dobio je grb Višegrada. Ovu vijest Hedija Kasapović, predsjednica Udruženja „Višegrad 92“ saznala je od nas, s obzirom da trenutno boravi u Švedskoj. Hedija je u Višegradu izgubila više od 20 članova uže porodice. Svi su bili civilne žrtve.

„Nikada nisam čula, govorim za Višegrad, da je neko rekao oprostite, neko je iz našeg naroda uradio to i to. Mi i danas kada odemo tamo se susrećemo sa ratnim zločincima koji nisu procesuirani za djela koja su učinili. Nažalost, par njih je već pušteno na slobodu kao Mitar Vasiljević koji je izvršio strašni zločin. Jedina nam je satisfakcija da je Milan Lukić osuđen na doživotni zatvor“, kaže Hedija Kasapović.

Hedija kaže kako se postupcima u kojima se osuđenima za ratni zločin dodjeljuju odlikovanja, šalje poruka kako na prostoru BiH nije moguće pomirenje.

Istovremeno, predsjednica udruženja „Žene- žrtva rata“ Bakira Hasečić ocjenjuje kako je upravo pomirenje neophodno na ovim prostorima.

„Nemojmo ostavljati našoj djeci i unučadi u amanet, kao što ja nisam zapamtila moje dede koje su ubili četnici, a sve to sa osnovnim ciljem da se svaki ratni zločinac procesuira i odgovara za ono što je uradio“, poručila je Hasečić.

Podsjetimo, najveći broj porodica ubijenih civila i danas, 20 godina od završetka rata, traga za ubijenim članovima na području Višegrada. Jedan od najvećih zločina u tom gradu svakako je paljenje više od 70 civila u podrumu kuće u Pionirskoj ulici 14. juna 1992.

Opština Višegrad je donijela odluku da se kuća u kojoj su civili ubijeni sruši, dok članovi višegradskih udruženja, koja okupljaju porodice ubijenih, se tome protive, ocjenjujući da kuća treba služiti kao jedini spomenik žrtvama.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG