Dostupni linkovi

logo-print

Novi zakon za zaštitu svjedoka "kao na zapadu"


Ilustracija

Ilustracija

Izuzev Suda BiH nijedan drugi sud u državi nije u mogućnosti ponuditi adekvatnu zaštitu identiteta ali i života svjedoka nakon okončanja sudskog postupka. Propusta u mjerama zaštite ima, a vlasti ne istražuju prijetnje smrću, kako svjedocima tako i članovima njihovih porodica. Nedavno je objavljeno da je pripremljen novi Zakon koji će jamčiti zaštitu "kao na zapadu" - od fizičke zaštite do izmještanja iz zemlje i promjene identiteta.

Dragan Mutabdžija na sudu BiH javno je svjedočio nekoliko puta u predmetima ratnih zločina. Iako je na početku tražio zaštitu identiteta, kaže i da je vrlo brzo od toga odustao jer je u postojećim uslovima davanje iskaza gotovo nemoguće zaštiti:

„Kad svjedok dođe u sud, on je neinformisan, on se zbuni, on nema pravni ni psihoscijalnu podršku da može da normalno razgovarati i odgovarati na pitanja. Isti dan kad je zaštićeni svjedok svjedočio u sudu, konkretno u Sudu BiH, razotkriju njegov identitet. Tu tužilašvo griješi, ono mora osigurati adekvatnu zaštitu svjedoka - jer dolazimo u situaciju da sutra na ulici tog istog čovjeka, kada prođe gradom, ljudi pljuju, prozivaju itd", rekao je Mutabdžija.

Na slične probleme naišla je i Saja Čorić, čije je ime ubrzo nakon svjedočenja javno otkriveno. Poput mnogih svjedoka koji su u ratu pretr pjeli različite torture, ponovno je izložena pritiscima. I ne samo u toku sudskih procesa, dodaje:

„Od prije mjesec dana otkriven mi je identitet od strane odbrane. Ne znam da je sud ili bilo ko poduzeo bilo kakve mjere i je li iko sankcionisan. U daljem procesu poslije svjedočenja, mislim da je svjedok žrtva prepuštena sama sebi. Pogotovo u manjim sredinama. Ne gleda se zločinac kao zločinac, nego kao nacionalni heroj", kaže Saja Čorić.

Koliko se zapravo vodi računa o svjedocima i žrtvama torture, Čorić navodi primjer Make Radića. Radić, koji je osuđen za ubistva, zatvaranja i silovanja u mostarskom logoru Vojno, iz zeničkog zatvora prebačen je nedavno u mostarski, i to onaj polutovrenog tipa - kako je obrazloženo, zbog njegove osobne sigurnosti. O sigurnosti žena koje su svjedočile u ovom predmetu niko ne vodi računa, dodaje Čorić:

„Ako je Bariša Čolak, ministar pravde, posjećivao ratnog zločinca u logoru, ako ga je prebacio, znači zloupotrijebio je i svoj položaj, onda šta mi imamo govoriti? Je li to motiv da ljudi ćute ili da svjedoče. To su poruke žrtvama da ćute, jer onda kažu on je sila, ko ćete zaštiti itd.“

Promjene iskaza zbog straha i pritisaka

Svjedoke u BiH na svjedočenje obavezuje zakon. Ukoliko odbiju dati iskaz na sudu, moraju platiti kaznu višu od 2.000 eura, što je za većinu građana ogromna suma, posebno za žrtve rata koje često sebi i svojim porodicama jedva da mogu pružiti i ono najosnovnije.

Pa ipak, do promjene iskaza dolazi, ponajviše zbog straha, pritisaka, a ponekad i plaćanaja svjedoka, kaže predsjednik Kantonalnog suda u Mostaru Mladen Jurišić.

„Ja sam imao slučaj da sam kaznio svjedoka i čak ga poslao u zatvor jer je dobio da svjedoči. Ja ga kaznim novčano, kažem hoće li sad da svjedoči, on kaže da neće. Ja mu onda odredim mjesec dana zatvora. Dobro, on je sutradan malo porazmislio i zvao me da hoće da svjedoči. Ljudi se stvarno plaše. I da je taj čovjek bio zaštićeni svjedok, vjerovatno bi svjedočio i ne bi se dešavale neugodnosti ni po njega ni po nas", navodi Jurišić.

Sudovi u BiH uglavnom nemaju kapacitete da mogu u potpunosti ispuniti sve propisane mjere psihofizičke zaštite svjedoka. Osim Okružnog suda u Doboju i Kantonalnog suda u Sarajevu, nijedan kantonalni ili okružni sud u BiH, kao ni Osnovni sud Brčko Distrikta nemaju videoopremu u svrhu svjedočenja ugroženih ili zaštićenih svjedoka.

Što se tiče videonadzora, ova oprema je uglavnom instalirana na ulazima u sudove. Sve ovo utiče na zaštitu svjedoka, slaže se Jurišić:

„Ista je situacija i dan-danas. Mi nemamo mjere fizičke i tehničke zaštite svjedoka", potvrđuje Jurišić.

Novi zakon, koji bi se uskoro mogao naći u parlamentarnoj proceduri, jamči zaštitu kao na zapadu - od fizičke zaštite do izmještanja iz zemlje i promjene identiteta svjedoka. U novom zakonu su jasno navedene i mjere zaštite i podrške svjedocima. Uz ostalo, to su fizička i tehnička zaštita, premještanje unutar teritorija Bosne i Hercegovine, relokacija u drugu državu, mjere prikrivanja identiteta i vlasništva.

Dok u Vijeću ministara tvrde kako je predloženi zakon značajan iskorak u odnosu na postojeći zakon koji regulira oblast zaštite svjedoka, konačnu riječ o tome daće državni Parlament. Do kraja godine kako doznajemo trebao bi se implementirati i projekat tehničke zaštite svjedoka koji bi uz ostalo trebao osigurati i psihološku pomoć svjedocima. Sredstva su osigurana putem IPA fondova.

******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG