Dostupni linkovi

logo-print

Nemogućnost suočavanja: Akteri ratnih kao kreatori današnjih politika


Bosnia-Herzegovina -- Bosnian pathologist Rifat Kesetovic as he examines skulls of victims in a hospital in Tuzla, 28Mar1997

Bosnia-Herzegovina -- Bosnian pathologist Rifat Kesetovic as he examines skulls of victims in a hospital in Tuzla, 28Mar1997

Osamnaest je godina prošlo od posljednjeg rata u BiH, ali političkog dijaloga o procesuiranju ratnih zločina još uvijek nema. Nema ni spremnosti da se na otvoren način govori o počinjenim zločinima u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.

Dragoljub Todorović, beogradski odvjetnik, smatra da dio odgovornosti za to snosi i međunarodna zajednica jer nikada Daytonskim sporazumom, pa ni kasnije nije pomogla da se definira kako je rat počeo, tko ga je počeo, a na kraju i odgovori tko je glavni krivac za ono što se događalo devedesetih:

„To je bio rat za teritorije koji je povela srpska nacionalistička elita, a tih nacionalista u Srbiji ima i komunističke provenijencije i četničke i popovske i monarhističke i ljotićevske i svake druge. Po mom mišljenju, glavni razlog zašto ne može da se stavi tačka na taj rat, da se zna o čemu se radi, je taj što nije utvrđen uzrok i karakter rata.“

Na pitanje zašto je „istina“ tema koja se izbjegava čak i u međunarodnim krugovima, Todorović odgovara:

„Ako bi se to utvrdilo, tačno reklo šta je bilo – da je Srbija ratovala za teritorije, onda bi Srbija imala posledice. A Srbija je najveća zemlja na ovom prostoru, vezana je za Ruse, ima geostrateški položaj, pa verovatno zbog toga Zapad neće da insistira na tome.“

Građanski odbor za ljudska prava Hrvatske još prije 13 godina je uspostavio zajedničku asocijaciju Igmanska inicijativa upravo kako bi politički dijalog doprinio stvaranju istinskog mira u regiji. Njihov predsjednik Zoran Pusić smatra da akteri koji su vodili rat, pa poslije i bili potpisnici Daytonskog mirovnog sporazuma dugo nakon njegovog potpisivanja kreirali su politiku svojih zemalja, što je umnogome dijalog i zaustavilo:

Zoran Pusić

Zoran Pusić

„Treba puno duže vrijeme da se stvari očiste nego što je potrebno da se zaprljaju. Ljudi koji su učestvovali u tim politikama na ovim prostorima su još dugo poslije završetka rata ostali na vlasti, bili birani na demokratskim izborima, i bilo im je često u interesu da se te stvari ne raščiste i ne procesuiraju.“

Pusić smatra da bi Hrvatska mogla biti predvodnica zajedničkog dijaloga, jer će Hrvatska, iako ulazi u EU, i dalje biti uključena s BiH i Srbijom u rješavanje brojnih problema, pa i onih koji se tiču procesuiranja ratnih zločina:

„Jedan od problema koji ćemo ovdje posebno istaknuti je npr. problem nestalih osoba, jer će četiri predsjednika govoriti o tome i mi ćemo probati cijelu diskusiju voditi u smjeru da je problem nestalih osoba nešto što što ne postoji niti jedan razlog da se to po jednom brzom postupku ne riješi, da se
potpuno otvore sve informacije.“

Sakib Softić, profesor na Univerzitetu u Sarajevu i bivši agent BiH u sporu protiv Srbije i Crne Gore, smatra da i Haški tribunal posljednje dvije godine doprinosi da politički dijalog o ratnim zločinima izostaje:

„U posljednje dvije godine Tribunal je uistinu počeo da donosi zbunjujuće odluke, koje se ravnaju prema nekakvoj političkoj prihvatljivosti u državama odakle zločinci potiču. Takav rad Haškog tribunala ne može dovesti do pomirenja. Do pomirenja je moglo dovesti samo istinsko kažnjavanje svih počinilaca, kao što se dešavalo u prvih desetak godina rada Tribunala.“

A dijalog o devedesetima doprinio bi ponovnom približavanju ljudi zemalja regije:

„Preostali su interesi koji povezuju države i narode s ovih prostora, a ti su interesi da svi idemo naprijed, da budemo jedna prosperitetna regija neovisno o organizaciji političke vlasti.“

Erna Mačkić iz Balkanske regionalne istraživačke mreže u BiH na kraju navodi da su sasvim jasne činjenice zašto se političari ne žele suočiti sa devedesetima, a samim time ni razgovarati o odgovornima za zločine:

„Još uvijek imamo situaciju da političari dobijaju glasove na osnovu onoga što se dešavalo u ratu. Imate primjer Srebrenice - svi govore da li bio genocid, čak iako je Međunarodni sud utvrdio da se desio genocid, ipak se to dovodi u pitanje kad su političari u pitanju. Političari, kako bi zadržali svoje pozicije, odnosno ostali na vlasti, neće da odgovore na to pitanje: da, zločin je počinjen, žrtve postoje, postojali su logori, imamo veliki broj žrtava, treba im se osigurati reparacija itd.“

Veliku kočnicu u uspostavljanju dijaloga predstavlja još i činjenica da je Haški tribunal uglavnom procesuirao visoke vojne dužnosnike, od kojih neki još uvijek tek čekaju na presudu. S druge strane, oko 20.000 ljudi na prostoru bivše Jugoslavije sudjelovalo u izravnom činjenju zločina, a tek rijetki su procesuirani.

****************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG