Dostupni linkovi

logo-print

Međunarodni status Komisiji za nestale prilika za iskorak u potragama


Ivo Josipović, Bakir Izetbegović, Svetozar Marović, Tomislav Nikolić sa predsednikom Komisije za nestale Tomasom Milerom

Ivo Josipović, Bakir Izetbegović, Svetozar Marović, Tomislav Nikolić sa predsednikom Komisije za nestale Tomasom Milerom

Nakon osamnaestogodišnjeg prisustva u BiH, Međunarodna komisija za nestala lica konačno je dobila međunarodni status.

Naime, 15. decembra, Holandija, Velika Britanija, Švedska, Belgija i Luksemburg, potpisale su Okvirni sporazum, kojim je Međunarodna komisija za nestala lica postala samostalna međunarodna organizacija sa vlastitom upravljačkom strukturom i međunarodnim nadležnostima. To znači da Komisija sada može da radi u bilo kojoj državi na svijetu.

Veliki broj ljudi nestaje svaki dan širom svijeta u sukobima, raznim oblicima nasilja, prilikom migracija, te u prirodnim katastrofama. Pitanje pronalaska i identifikacije nestalih uspjelo se nametnuti kao svjetsko pitanje.

Novi pravni status odražava porast globalnog razumijevanja problema nestalih osoba kao sistematskog problema koji zahtijeva održiv i koherentan globalni odgovor.

"Dva su vrlo važna razloga koja se kriju iza ovog sporazuma. Prvi je činjenica da smo sada u prilici da radimo globalno, a to znači da svoje aktivnosti možemo proširiti na čitav svijet. Druga važna činjenica je to što je Međunarodna zajednica prihvatila i priznala pitanje nestalih osoba kao pitanje koje je važno za cijeli svijet", kaže Ketrin Bomberger, direktorica Međunarodne komisije za nestala lica.

Iskustva, ali i rješenja i strategije koje je Komisija razvila u Bosni i Hercegovini, ali i na području cijelog zapadnog Balkana koristiće se i u drugim zemljama, a u nekima se već koriste.

Ambasador Holandije u BiH Jurian Krak tvrdi da će sporazum olakšati aktivnosti ICMP na svjetskom nivou. Dogovoreno je i da će od 2015. godine sjedište Komisije biti u Hagu.

"Iako se sjedište premješta u Hag, vlasti BiH moraju nastaviti da rade na pronalaženju i identifikaciji nestalih, kao i saradnji sa porodicama nestalih", smatra Krak.

Ambasador Velike Britanije u BiH Edvard Ferguson smatra da su pronalaženje i identifikacija nestalih, čime se bavi Međunarodna komisija, bitni za uspostavljanje održivog mira i istinsko pomirenje u BiH. Ferguson ističe još jednu od specifičnih aktivnosti koje je Komisija uspjela uraditi u BiH.

"Ovdje u BiH, od 1996.godine, ICMP je uspješno razvio jedinstvenu kombinaciju vrhunske tehnologije, koja podrazumijeva DNK, u svrhu identifikacije pronađenih posmrtnih ostataka ubijenih ljudi, ali je istovremeno uspio sačuvati osjetljivost prema porodicama nestalih, što je zaista specifična kombinacija", ocijenjuje Ferguson.

Porodice nestalih u bilo kojoj zemlji svijeta žele da znaju istinu o nestalim članovima porodice.

"Upravo ovdje u BiH, pitanje nestalih osoba postal je nešto što se više ne posmatra samo kao humanitarno pitanje. To je sada pitanje ljudskih prava i vladavine zakona", riječi su Fredrika Schillera, ambasadora Švedske.

ICMP je već pružio stručnu pomoć i državama koje ne pripadaju području zapadnog Balkana. Pravni status su imali i ranije a dosad su radili na način da su potpisivali sporazume s državama u kojima su radili, ali i organizacijama poput Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Interpola i Međunarodne organizacije za migracije.

"Koliko energije i aktivnosti ICMP fokusira na postizanje pomirenja između različitih naroda, na izbjegavanje nekažnjavanja počinilaca zločina i uopće promoviranje ljudskih prava. To pokazuje koliko je rad ove Komisije važan", ističe Jean-Pierre Biebuyck, predstavnik Belgije.

ICMP je osnovan 1996. godine s ciljem osiguranja saradnje vlada u nastojanju da se pronađe oko 40000 ljudi koji su nestali u sukobima u bivšoj Jugoslaviji, a od 2003. godine radi i na globalnom nivou.

Do sada u BiH od 32.000 nestalih, oko 70 posto je pronađeno i identifikovano. Iz Međunarodne komisije za nestale osobe tvrde kako će, i nakon što napuste BiH, nastaviti pružati pomoć zemljama zapadnog Balkana bar do kraja 2016. godine.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG