Dostupni linkovi

logo-print

Logorašima umjesto odštete sudski troškovi


Jozo Ćelam

Jozo Ćelam

Bivši logoraši iz Srednjobosanskog kantona, koji su zbog ratnog zatočeništva tužili Republiku Srpsku, razočarani su što su bili primorani povući svoje tužbe. Njihovi odvjetnici odlučili su se na povlačenje tužbi zbog dosadašnje prakse sudova u ovom entitetu da tužbe proglašavaju zastarjelima, a nakon toga da od logoraša traže da plate visoke sudske troškove.

Jozo Ćelam iz Novog Travnika proveo je tokom proteklog rata mjesec dana na Manjači, a njegova sjećanja na događaje iz zatočeništva i dalje su živa.

"Bilo je maltretiranja i udaranja. Sjećam se da sam dobio udarce nakon što su došli po mene da ošišam pukovnika. Malo sam ga uštinuo, jer su mi dali krojačke makaze, pa sam fasovao. I kad smo išli po vodu vojska nas je maltretirala. Udari te šlaufom, letvom, čim stigne...", priča on.

Jozo je jedan od bivših logoraša koji su tužili Republiku Srpsku, sa zahtjevom da im isplati nadoknadu za fizičko i psihičko zlostavljanje u logorima. Međutim, na ročištu koje je nedavno održano na Osnovnom sudu u Banjaluci saznao je da je njegov odvjetnik povukao tužbu.

"Tamo je navedeno da se odustaje od tužbe... Zašto, ako sam već tužio? Izdan sam jednom, a sada i drugi put", kaže Jozo.

Odvjetnik iz Novog Travnika Ivan Grubešić, koji zastupa grupu bivših logoraša iz srednje Bosne, objašnjava da su tužbe povučene s obzirom na to da je praksa Osnovnog suda u Banjaluci da, pozivajući se na zastaru, odbacuje tužbe logoraša. Nakon toga, na adrese nekadašnjih zatvorenika sud dostavlja zahtjeve za naplatu visokih sudskih troškova, a onima koji ih ne mogu platiti prijeti zapljena imovine.

"U početku je postojao takav stav da je udovoljavano tužbenim zahtjevima, a sad se, zbog promjene ovog stava, povlače tužbe na Osnovnom sudu u Banjaluci, kako bi se moglo kasnije ponovno krenuti sa tužbom, jer kad se tužba povuče onda se može ponovno tužiti", kazao je Grubešić.

Zakon jedino rješenje

Bivši logoraši ogorčeni su sudskim odlukama u Republici Srpskoj kojima se tužbe proglašavaju zastarjelima, dok je, s druge strane, presude na sudovima u Federaciji BiH, koje su donesene u korist logoraša, gotovo nemoguće naplatiti.

Predsjednik Udruge hrvatskih logoraša Anđelko Kvesić kaže da je država učinila sve da se zaštiti od potraživanja bivših logoraša.

"Za one koji nisu prijavili svoj slučaj negdje do 2002. godine tužbe padaju. Čak se zagovara da se pravo može ostvariti jedino ukoliko se, putem privatne tužbe, tuži prvi NN osoba, da bi se utvrdilo da je netko učinio zločin, ali to sve može ako imate novca da platite odvjetnika koji bi vas zastupao. Ne može državu, jer kažu država nije počinitelj toga zločina", kaže Kvesić.

Iako su logoraši, ovisno o nacionalnoj pripadnosti, podijeljeni u različita udruženja, složni su u tome da bi usvajanje zakona o zaštiti žrtava torture, o kojem se godinama govori, bilo najbolje rješenje koje bi omogućilo prava ratnim zatvorenicima.

Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković tvrdi da bi ovaj zakon bio najjeftiniji način za obeštećenje logoraša.

"Da se država pobrine za njih, makar u minimalnom dijelu; da kategorija logoraš, kao žrtva torture, bude priznata u državi, kao što su i razne boračke kategorije; da se izvrši reparacija onoliko koliko se može. Niko ne bi sad, po donošenju zakona, stao odmah u red i hajmo svi sa torbama pred banke i dajte nam naše pare", kazao je Mešković.

Do donošenja zakona koji bi prekinuo njihovu diskriminaciju, bivši logoraši tvrde da se poslije trauma zatočeništva i dalje osjećaju poniženo i obespravljeno.

  • 16x9 Image

    Marija Augustinović

    Novinarstvom se profesionalno počela baviti 2007. godine u redakciji Novinske agencije ONASA u Sarajevu. Nakon višegodišnjeg iskustva u agencijskom novinarstvu, angažirana je u radijskom i web novinarstvu.

XS
SM
MD
LG