Dostupni linkovi

Ljetnja pauza u Haškom tribunalu: Do kraja godine presude Karadžiću i Šešelju


Ilustracija
Ilustracija

Na Haškom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ovaj tjedan je počela ljetna sudska pauza. Iza nje Haški sud će ući u završnicu svog dvadesetogodišnjeg rada, u kojoj se trenutno sudi još jedino zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću, budući da je suđenje zadnjem haškom bjeguncu – bivšem premijeru tzv. SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Goranu Hadžiću – prekinuto zbog bolesti. U prilogu podsjećamo na situaciju u preostala dva suđenja – kao i na presude koje se očekuju do kraja godine.

Na suđenju generalu Mladiću haška optužba je prije sudske pauze izvela dodatne dokaze u vezi masovne grobnice Tomašica, povezane s optužbama za progon Hrvata i Bošnjaka koji je u Prijedoru, kao i nekim drugim bosanskohercegovačkim općinama - preuzetim 1992. godine od strane srpskih snaga – dosegnuo razmjere genocida. Ponovno otvaranje dokaznog postupka optužbe – bila je rijetkost je u praksi Haškog suda. Suci su to dozvolili tužiteljstvu budući da je javnost upoznata s otkrivanjem Tomašice 2013. godine – pa taj zločin nije bio uveden u optužnicu protiv generala Mladića, a čije je procesuiranje počelo godinu dana ranije. Optužba je dobila devet dodatnih sati za dokazivanje Tomašice, podsjetio je glasnogovornik Haškog suda Nenad Golčevski.

„U postupku protiv Ratka Mladića tužiteljstvo je završilo svoj ponovo otvoreni dokazni postupak završetkom svjedočenja demografa Ewe Tabeau (Eva Tabo). Tužiteljstvo je ukupno pozvalo osam svjedoka da svjedoče o dokazima pronađenim u novootkrivenoj masovnoj grobnici Tomašica nedaleko od Prijedora“, rekao je Golčevski.

Podsjetimo, tužiteljstvo drži Mladića zapovjedno odgovornim i za Tomašicu – budući da je svijest o njoj potvrdio u svom ratnom dnevniku – upisavši broj od oko 5.000 zakopanih građana nesrpske nacionalnosti u taj prijedorski rudnik. Nakon dodatnog dokaznog postupka optužbe na suđenju Mladiću - za dvostruki genocid, progone, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce – dokazni postupak je nastavila obrana, koja je do sada ispitala oko dvije trećine od ukupnog broja planiranih svjedoka.

„Obrana u ovom predmetu je nastavila svoj dokazni postupak svjedočenjem bivšeg oficira JNA i Vojske Republike Srpske, Boška Kelečevića, koji svjedoči putem video-konferencijske veze. On je 169. po redu svjedok obrane. Sudska pauza na ovom suđenju trajaće do 10.kolovoza ove godine.“

Ratko Mladić i Radovan Karadžić
Ratko Mladić i Radovan Karadžić

Na drugom preostalom haškom suđenju – zadnjem haškom bjeguncu i vođi pobune u Hrvatskoj - Goranu Hadžiću, suđenje je u prekidu od kraja prošle godine, kada je utvrđeno da optuženi boluje od tumora mozga. Hadžić je tada ubrzo pušten iz haškog pritvora na privremenu slobodu u Srbiju gdje se liječi, dok su strane u postupku – haško tužiteljstvo i obrana optuženog – nastavile rat na sudu – u vezi nastavka zadnjeg haškog suđenja – za zločine nad građanima nesrpske nacionalnosti na pobunjenom dijelu Hrvatske u prvoj polovici devedesetih godina.

„U postupku protiv Gorana Hadžića, koji je na privremenoj slobodi zbog lošeg zdravstvenog stanja, pred Vijećem se trenutno nalaze dva zahtjeva, koja su obe strane u postupku podnijele polovicom lipnja. Obrana je zahtjevala okončanje ili privremeni prekid postupka, dok je tužiteljstvo zahtijevalo da se suđenje nastavi. Vijeće će oba ova zahtjeva riješiti u dogledno vrijeme.“

Nakon ljetne pauze početi će i iščekivanje prvostupanjske presude predsjedniku Republike Srpske u vrijeme rata Radovanu Karadžiću, kao i vođi srbijanskih radikala Vojislavu Šešelju koji ju, za razliku od potonjeg, čeka na privremenoj slobodi u Beogradu - gdje je pušten iz haškog pritvora također zbog bolesti.

Uz prvostupanjske presude – potkraj ove godine se očekuje i drugostupanjska presuda šefovima srbijanske tajne službe DB-a u vrijeme rata – Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, a koji ju čekaju u Beogradu – budući da su u prvostupanjskoj presudi oslobođeni odgovornosti na temelju pojma tzv.“konkretne usmjerenosti na činjenje kaznenog djela“. Budući da su taj pojam mnogi haški suci u drugim presudama nazvali „izmišljotinom međunarodnog prava“ može se očekivati i obrat u drugostupanjskoj – konačnoj presudi za zločine specijalnih policijskih postrojbi u Hrvatskoj i BiH.

  • Slika 16x9

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG