Dostupni linkovi

logo-print
Štefica Galić pamtiće prošlu godinu po nizu incidenata nakon što je u javnost izašao film o njenom pokojnom suprugu, humanisti Neđi Galiću, koji je u ratu spasio mnoge bošnjačke porodice.

Urednica web portala tačno.net pretučena je i verbalno zlostavljana u svom rodnom Ljubuškom. Iako je od premijere dokumentarnog filma prošlo godinu dana, zahvaljujući medijskom linču pojedinih novinara i danas živi u strahu. Njen radni kolega, novinar na portalu Amer Bahtijar kaže:

„I još se to dešava. Prije mjesec dana na jednom portalu nacrtana je linija kretanja kuda se kreće glavna urednica uz poruku:’Zašto se mogu slobodno šetati?’ Sramotno je da se ne možemo slobodno šetati po gradu gdje živimo i gdje radimo. Mi smo to prijavili policiji. Iako je bila jasna prijetnja, policija nije još ništa uradila.“

Sa provokacijama i povremenim kamenovanjima prostorija predstavnici nevladine organizacije Izvor iz Prijedora naučili su živjeti, kaže ogorčeno Edin Ramulić, član Izvora. Za razliku od Ljubuškog, gdje se može tek pretpostaviti ko stoji iza napada na Šteficu Galić, u Prijedoru, kako dodaje Ramulić, jasno je ko napade potiče:

„Sve ono što se na verbalnom nivou dešava dolazi nam od predstavnika vlasti, odnosno od prvog čovjeka u Prijedoru Marka Pavića. On je taj koji vrijeđa pripadnike drugih naroda, pogotovo porodice žrtava, i koji komemoracije proglašava gej paradama, i neko ko upire prstom obako kako su to radili nacisti koji su za sve ekonomske probleme okrivljavali tadašnje Jevreje u Njemačkoj.“

Navedni primjeri samo su kap u moru onoga sto se u BiH zove govor mržnje u javnom prostoru, a koji vrlo često završe djelima počinjenim iz mržnje. Iako je
Bosna i Hercegovina potpisala veći broj međunarodnih konvencija kojima se obavezuje na borbu protiv mržnje po vjerskoj, nacionalnoj i rasnoj osnovi, pojam govora mržnje i zločina iz mržnje, te značaj efikasnog sankcioniranja tek je nedavno postao dijelom Krivičnog zakona u RS, te Brčko Distrikta, dok u Federaciji još uvijek treba proći Dom naroda Parlamenta FBiH.

„Mi smo kao Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje reagovali i poslali definiciju koja širi predloženu definiciju da bi se pokrio veći dio zločina iz mržnje", kaže Vladana Vasić iz Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje.

Nove generacije opterećene nacionalizmom

Kako se navodi u definiciji, krivično djelo iz mržnje je djelo izvršeno zbog stvarne ili pretpostavljene rasne, nacionalne, vjerske ili etničke pripadnosti, boje kože, pola ili seksualne orijentacije, zdravstvenog statusa, rodnog identiteta nekog lica, nekih drugih osobina ili zbog dovođenja u vezu sa osobama koje imaju neku od navedenih različitih osobina.

Sličan tekst navodi se i u Krivičnom zakonu RS, no to nije spriječilo brojne incidente, krivična djela koja se mogu tretirati kao zločini ili govor iz mržnje.

„Postoji vrlo mali broj prijava koje se odnose na krivična djela izazivanja rasne, narodnosne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti. Kantonalno tužilaštvo u Sarajevo je zaprimilo vrlo mali broj prijava vezanih za počinjene ovog krivičnog djela, međutim, niti u jednom slučaju nisu podignute optužnice, niti su donesene osuđujuće presude. Ista situacija je na području cijele BiH“, pojašnjava Jasmina Omičević, kantonalna tužiteljica Kantona Sarajevo.

U BiH gdje se govor mržnje često ispoljava i kroz političku retoriku i djelovanje posebno zabrinjava činjenica da incidente iz mržnje čine mladi, koji se u vrijeme ratnih sukoba nisu ni rodili. To znači da su izrasle nove generacije opterećene nacionalizmom i netrpeljivošću prema drugom i drugačijem.

„Obrazovni sistem je kod nas takav da je odnos prema drugom u najmanju ruku neutralan, a u većini slučajeva nasilan. To proizvodi i huliganske ispade kojima smo svjedoci svakodnevno, koji su produkt nacionalizma. Neredi u Mostaru nikada nisu produkt alkoholiziranih klinaca ili nešto slično, uvijek su produkt nacionalizma, a nacionalizam jer produkt ovog obrazovnog sistema iza kojeg stoje političke elite u BiH", smatra Amer Bahtijar, novinar portala tacno.net.

Prepoznavanje i praćenje kaznenih djela počinjenih iz mržnje daju priliku tijelima za provedbu zakona da predvide izbijanje ozbiljnih incidenta. Osuda ovakvih djela može značajno doprinijeti vraćanju povjerenja u zajednicu.

„Imaćemo probleme koje imamo i do sada – veliku podijeljenost društva i formiranje nekih zatvorenih društvenih skupina koje smatraju da imaju pravo da su bolji ili da su drugačiji od ostalih - te da jedna grupa ili npr. tri konstitutivna naroda sama imaju pravo da upravljaju svim ostalim grupama u državi", zaključuje Vladana Vasić iz
Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje.

*********************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG