Dostupni linkovi

logo-print
Osamnaest godina nakon rata u BiH još uvijek se čine kaznena djela iz etničke netrpeljivosti, odnosno mržnje prema drugom i drugačijem. Ratne rane još nisu zacijelile i nerijetko se na javnim mjestima mogu vidjeti grafiti uvrijedljivog sadržaja. Posebno su na udaru povratnici, vjerski i sakralni objekti, te pripadnici različitih manjina. Nevladine organizacije u BiH ističu da je država zakazala na ovom pitanju, te da se ne čini mnogo da se promijeni svijest o ovom problemu.

Prema istraživanju Misije OSCE-a u BiH u razdoblju od 2008. do 2010. godine u Bosni i Hercegovini je registrirano preko 700 incidenata koji su napravljeni iz mržnje po vjerskoj, nacionalnoj i rasnoj osnovi. To govori da u ovoj zemlji još uvijek nije zaboravljena ratna prošlost, te da se odgajaju nove generacije opterećene nacionalizmom i predrasudama prema različitim etničkim skupinama.

Hasan Grebić, povratnik u općinu Zvornik, kaže da je povratnička populacija vrlo često na udaru govora mržnje, te da je to bilo jako izraženo u prvim godinama odvijanja procesa povratka:

„Konkretno, popne se momak na munaru džamije, dobacuje: 'Turci! Balije!', ovi mu dole, ispod, aplaudiraju. Sve se završi na jednom policijskom zapisniku, i ništa više", kaže Grebić.

Svi zločini koji su počinjeni u proteklom ratu u Bosni i Hercegovini nastali su iz mržnje prema osobama drugačije vjere ili nacije. Mnogi vinovnici tih zločina i danas nisu procesuirani, naglašava Zlatko Prkić, logoraš iz Vareša.

„Kroz ovih dvadeset godina, u samom Varešu bilo je dosta zločina iz mržnje. Pravosuđe se nije upuštalo da te zločine nazove pravim imenom, iz prostog razloga što plemenske vođe u Bosni i Hercegovini nisu imale želje da se to rasvijetli.“

Nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini naglašavaju da se ovoj problematici ne pridaje velika pozornost. Potrebno je uključiti sve aktere društva kako bi se govor mržnje umanjio, a počinitelji kaznenih djela iz mržnje brže i efikasnije procesuirali.

„I naš obrazovni sistem i politički sistem sve više razdvaja ljude i na neki način ih onemogućava da upoznaju drugog, a govor mržnje i zločin iz mržnje često se javlja iz razloga što ljudi ne znaju onog drugog i stvaraju pogrešne stavove o drugom, što na kraju dovodi do raznih incidenata i zločina", navodi Vjekoslav Saje, predstavnik Inicijative ujedinjenih religija za Europu.

Posebno zabrinjava činjenica da incidente iz mržnje čine mladi, koji se u vrijeme ratnih sukoba nisu ni rodili. To znači da su izrasle nove generacije opterećene nacionalizmom i netrpeljivošću prema drugom i drugačijem.

„Treba da se djeca drugačije vaspitavaju. Zašto bi meni smetao zato što je drugačiji, zato što se drugačije oblači, ponaša, sluša drugu muziku, gleda druge filmove?“, pita Dženana Bećirović iz Inicijative mladih za ljudska prava BiH.

Bećirović također ističe da se kroz aktivizam u nevladinim organizacijama druži sa mladima iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine. I to je jedan od načina na koji se mogu poslati poruke protiv govora mržnje:

„Mi između sebe nikada nismo imali nikakav konflikt. Uvijek se super provedemo na ovim seminarima, na školama. Mislim da sa naših okupljanja, sa naših druženja i akcija možemo da pošaljemo poruku mira, suživota, jer mi u Bosni i Hercegovini moramo prihvatiti da je ovo zemlja i Bošnjaka i Srba, i Hrvata.“

Saša Bojanić, pravni savjetnik u Međunarodnoj misiji OSCE-a u BiH ističe da su napravljeni određeni pomaci u pravnom sustavu Bosne i Hercegovine koje se odose na kažnjavanje govora mržnje.

„Imate krivični zakone Republike Srpske i Brčko Distrikta, koji su već 2010. godine u svoje odredbe unijeli definiciju mržnje, unijeli su neke kvalifikovane oblike koji se tiču ovih krivičnih djela koja mogu biti počinjena iz mržnje. Takođe, 2010. je u Krivični zakon BiH uvedeno djelo izazivanja rasne, vjerske i nacionalne mržnje i netrpeljivosti. Očekuje se ove godine i nadamo se da će i Parlament Federacije usvojiti set amandmana na svoj krivični zakon. Sad je do institucija koje provode vlasti, tužilaštava i nadležne policije, a i sudova, da prepoznaju ovu problematiku i da na adekvatan način reaguju", kaže Bojanić.

Bosna i Hercegovina potpisala je i veći broj međunarodnih konvencija kojim se obavezuje na borbu protiv mržnje po vjerskoj, nacionalnoj i rasnoj osnovi.

*******************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG