Dostupni linkovi

logo-print

Srebrenica: Kako je bosanski postao 'jezik bošnjačkog naroda'


Ilustracija

Ilustracija

Samo nekoliko dana prije kraja školske godine, u Prvoj osnovnoj školi Srebrenica donijeta je odluka da se bošnjačkoj djeci u đačke knjižice upiše 'jezik bošnjačkog naroda'. To je izazvalo oštre reakcije roditelja, koji najavljuju radikalne mjere. Prije toga, tražiće se razumno rješenje, a ako do toga ne dođe, učenici Bošnjaka mogli bi potpuno izaći iz obrazovnog sistema Republike Srpske.

Učenici u Srebrenici ni na polugodištu nisu dobili knjižice i, poslije reagovanja roditelja Bošnjaka, bio je dogovor da će na kraju školske godine u đačkim knjižicama biti upisana odrednica za predmet bosanski jezik. Međutim, to se neće dogoditi.

„Na osnovu odluke Ustavnog suda o nazivu jezika konstitutivnih naroda, ministar je donio odluku, škole su dobile tu odluku i u skladu sa tom odlukom Ustavnog suda dužni smo da postupamo. U njoj stoji da je 'jezik bošnjačkog naroda' i mi smo dužni u svu evidenciju, pa pored ostalog i u knjižice i svjedočanstva upisati jezik bošnjačkog naroda“, rekao je Dragi Jovanović, direktor Prve osnovne škole.

Roditelji su izigrani, kao i sve zakonske procedure, ističe Alija Tabaković, član Školskog odbora.

„Za nas je neprihvatljivo ovo što je uradila škola i Ministarstvo. Oni su, po nama, počinili krivično djelo jer zloupotrebljavaju ono što piše u dnevniku. Ono što je sto posto istina jeste da se u dnevniku vodi bosanski jezik - dnevnik je zvanična školska isprava – a da se sada u svjedočanstva i knjižice unosi 'jezik bošnjačkog naroda'. Samim tim i direktor škole, i škola i Ministarstvo prekršili su i zakone Republike Srpske, ali i osnovna pravila koja važe za učenike i za školu.“

Na sastanku roditelja donijet je zaključak da se podnese tužba protiv odgovornih pojedinaca.

„Naša djeca neće ići u školu, ni slijedeću, ni ijednu, sve dok nam oni ne upišu u knjižice bosanski jezik", kaže roditelj Munir Habibović. "Znači, da ne bi bojkotovali sada ova tri, četiri dana nastave, pustićemo djecu neka idu u školu. Roditelje ćemo sve pozvati na bojkot knjižica. Djeca neće ni u septembru ove godine, ni slijedeće godine, ići sve dok nam ne podijele knjižice sa upisanim bosanskim jezikom. Pod knjižicama se podrazumijevaju i svjedočanstva, za sedmi i osmi razred. Ukoliko ne uspijemo dogovoriti ništa sa predsjednikom RS-a i ministrom za prosvjetu, ići ćemo na kolektivnu tužbu, gdje ćemo tužiti direktora škole, jer po meni, on nema nikakav pisani trag niti adekvatan papir po kojem bi moglo da u dnevniku piše bosanski jezik, a on u knjižicu da upisuje 'jezik bošnjačkog naroda'.“

Do sada nije bilo problema kada je u pitanju jezik, ističe roditelj Ahmed Ustić.

„Moje dvoje djece ide u osnovnu školu i do sad nije bilo problema. Nije mi nikako jasno – sad zovu ga bosanski, sad bošnjački. Ne znam, trebaju jednom da sjednu, da se dogovore i da znaju šta će.“

Nedopustivo je da se bosanski jezik protjera iz srebreničkih škola, smatra Sadmir Nukić.

„Ja, kao roditelj, ne mogu pristati ni na šta drugo nego da se zove bosanski jezik i sve ću poduzeti u tom pravcu da to tako i bude. Nema niko pravo da meni osporava jezik. Kada mi ospori jezik, onda ja nemam pravo da postojim na ovom dunjaluku. Nema pravo niko, pa ni Ustavni sud, da nameće meni kojim ću ja jezikom govoriti. Ja govorim onakvim jezikom kakvim sam naučio od svojih roditelja, a to je bosanski jezik. Tu nema kompromisa.“

Ne bi trebalo da se manipuliše sa djecom, smatra roditelj Mirsad Mujić:

„Mislim da su ovo nekakve igre neprimjerene za djecu – koristiti djecu u ove svrhe. Moje lično mišljenje da su ovo, pošto se dešava u izbornoj godini, nekakve političke igre, ne ovdje, lokalnog nivoa, nego političke igre iz Banjaluke – Vlade, predsjednika, entiteta, ministra prosvjete.“

Alija Tabaković napominje da, osim bojkota nastave, može biti i drugih mjera.

„U toku školskog raspusta tražiti rješenja sa ministarstvom, sa međunarodnom zajednicom, sa vlastima Bosne i Hercegovine i sve dok ne budu otklonjene ove nepravilnosti, ova nepravda i diskriminacija bošnjačke djece, vjerovatno do septembra, ukoliko se to ne uradi, djeca neće ići u školu. To definitivno znači da ćemo ili tražiti dvije škole pod jednim krovom ili slijediti primjer Kasabe i Vrbanjaca, odnosno izvođenje bošnjačke djece iz sistema obrazovanja Republike Srpske."

  • 16x9 Image

    Sadik Salimović

    Rođen je u Srebrenici 4. januara 1955. godine. Novinarstvom se bavi 40 godina. U vremenu od 1993. do 2000. u Tuzli je bio  sportski novinar RTV TK, Tuzlanske televizije i OBN-a. Dopisnik je Radija slobodna Evropa iz Srebrenice od 2002. godine. Objavio je dvije knjige o Srebrenici, te roman pod nazivom "Srebrenica-Tuzla PUT SMRTI".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG