Dostupni linkovi

logo-print

Slučaj Dobrovoljačka: Dva viđenja istog događaja


Na događaj u bivšoj sarajevskoj ulici Dobrovoljačka prilikom povlačenja vojnika bivše JNA iz Kasarne Bistrik 22 godine se različito gleda, u zavisnosti od entiteta do entiteta. Za predstavnike vlasti Republike Srpske nema dvojbe. Prema riječima Petra Đokića, ministra rada i boračko-invalidske zaštite RS-a, u toj ulici je 3. maja ubijeno devet pripadnika bivše JNA.

„Činimo to ove godine, činićemo svake godine, zato što svi oni koji su nevino stradali u ratu u BiH ne treba da budu zaboravljeni i treba odati počast svima njima, posvetiti im dužnu pažnju i pomenuti njihova imena na mjestima gdje su stradali“, kaže Đokić.

U Federaciji BiH, pak, smatraju, da se pripadnici bivše JNA 3. maja nisu ponašali u skladu sa dogovorom.

„Može biti 150 priča raznih, ali u globalu je jedna priča, a to je da su oni izašli van dogovora kao vojna formacija, totalno naoružani, i to u trenutku kad više nisu priznati kao ta neka JNA koja ide i provocira i puca okolo“, objašnjava Željko Živković, nekadašnji pripadnik Zelenih beretki.

Iako politički predstavnici iz Republike Srpske kažu da se radi o pogibiji devet osoba, Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, koji je i naredio povlačenje JNA iz glavnog grada BiH, u jednom od posljednjih intervjua o tome je rekao:

„U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali jedno sanitetsko vozilo. Poginuli su jedan vojnik - Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika - Šokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik - Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka - Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom i ona je rekla: ’Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.’ Znači šest osoba je stradalo - od 261.“

Trećeg maja 1992. trebala je biti izvršena razmjena tadašnjeg vojnog vrha Druge vojne oblasti i vojnika iz Kasarne Bistrik u zamjenu za zarobljenog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića. Nakon što je razmjena dogovorena, dvije kolone iz suprotnih pravaca su krenule, ali je transporter u kojem se nalazio Milutin Kukanjac zaustavljen kod pošte. Zoran Čegar, tadašnji zamjenik komandanta za specijalne jedinice, prisjeća se susreta sa Kukanjcem:

„Kukanjac se prepao, plače. Počela je konverzacija između mene, rahmetli predsjednika i Sabine, njegove kćerke, Zlatko Lagumdžija je šutio. Bilo je jako napeto stanje. Ja sam rekao Kukanjcu doslovno ovako: ’Slušaj me, ja ti sad poklanjam život. Idući put kad te sretnem - ili ja ili ti.’“

Ni do danas nije poznato po čijem nalogu ili samonicijativnom činu je prekršen dogovor o razmjeni. Prije dvije godine, Tužilaštvo BiH je donijelo naredbu o obustavi istrage u slučaju Dobrovoljačka za 14 osoba. Za naš program, Boris Grubešić, portparol te pravosudne institucije, tada je izjavio:

„Nakon opsežne istrage, naredba o obustavi istrage protiv navedenih osumnjčenih donesena je na temelju 352 izjave svjedoka, te 412 materijalnih dokaza koji uključuju dokumente, video zapise, presretnute razgovore i druge dokazne materijale.“

Dvije godine kasnije, Grubešić navodi kako je podnesen prigovor na ovu odluku i da se trenutno odlučuje o cijelom slučaju, ali da je istraga o Dobrovoljačkoj nastavljena dok se ne pronađu počinioci i odgovorni za ubistvo sedam i ranjavanje 14 osoba.
Jovan Divjak i Ejup Ganić su bili među 14 osoba protiv kojih je Tužilaštvo BiH obustavilo istragu za slučaj Dobrovoljačka. Ganić, član Predsjedništva BiH tokom rata, je zbog slučaja Dobrovoljačka, 2010. uhapšen u Londonu, na osnovu optužnice iz Srbije, a u martu 2011., na bečkom aerodromu, po istom osnovu, uhapšen je i Jovan Divjak. I britansko i austrijsko pravosuđe su utvrdili kako nema osnova da njih dvojica budu isporučeni Srbiji.

Inače, u koloni koja se povlačila iz Sarajeva prema Lukavici, koja je bila pod kontrolom jedinica bivše JNA i bosanskih Srba, bila je 261 osoba.

Haški sud je ustanovio da je kolona JNA u Dobrovoljačkoj bila legitimna vojna meta.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG