Dostupni linkovi

logo-print

Da li će doći do masovne revizije presuda za ratne zločine


Ulaz u zgradu Suda BiH

Ulaz u zgradu Suda BiH

Svima je jasno da će odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Maktouf i Damjanović”, kojom je utvrđeno da je Sud BiH u njihovom slučaju pogrešno primijenio Krivični zakon iz 2003. umjesto Krivični zakon bivše države, uticati na sudsku praksu u BiH. Pravni stručnjaci u BiH imaju različito mišljenje o tome da li će doći do masovne revizije presuda u kojim se može koristiti Krivični zakon SFRJ kao blaži za počinioca. Međutim, postavlja se pitanje koji je zakon blaži i u kojem slučaju i kako koristiti zakon koji je nekada propisivao smrtnu kaznu za najteža dijela ratnog zločina.

Prije sedam godina, zatvorenici u Kuli, optuženi i osuđeni za ratne zločine, štrajkovali su glađu, tvrdeći tada da su njihova ljudska prava ugrožena, jer se tokom suđenja primjenjivao Krivični zakon BiH iz 2003. godine, a ne Krivični zakon SFRJ, koji je propisivao blaže kazne za krivična djela koja su počinili.

Nakon sedam godina Evropski sud za ljudska prava u predmetu „Maktouf i Damjanović“ utvrdio je da je Sud BiH u njihovom slučaju pogrešno primijenio Krivični zakon iz 2003., umjesto iz 1976. godine.

Advokat Duško Tomić, prije sedam godina zastupao je Gojka Kličkovića i Zdravka Mihajlovića:

„Ja sam sa grupom pritvorenika i osuđenika u Sudu BiH digao glas i rekao da to što radi Sud BiH će se jednoga dana pokazati kao vrlo loše i biće pogubno za pravosuđe BiH. Nažalost, to se sada obistinilo. Sud u Strazburu je rekao ono što sam ja tada tvrdio – ne može se primjenjivati retroaktivno zakon koji nije postojao u vrijeme činjenja krivičnih djela. Ja nikakve dileme nemam - ko god se obrati Strazburu u vezi s ovim pitanjem da će dobiti presudu ovakvu kakvu danas imamo, a to je da je Sud BiH pogriješio", kaže Tomić.

Veliko Vijeće Evropskog suda za ljudska prava je zaključilo: Retroaktivna primjena Krivičnog zakona je u suprotnosti sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, jer je došlo do kršenja dijela Konvencije kojim se predviđa da se nikome ne može izreći strožija kazna od one koja je bila propisana u vrijeme kada je krivično djelo izvršeno.

„Ja sam uvijek zastupala ono što je jedino moguće, a to je da nema mjesta retroaktivnoj primjeni zakona ukoliko taj zakon nije povoljniji za optuženog", navodi advokat Vasvija Vidović.

Stručnjaci su saglasni u jednom, a to je da će ova odluka uticati na sudsku praksu u BiH. Međutim, advokat Vasvija Vidović smatra da neće doći do masovne revizije presuda nakon ove odluke Evropskog suda:

„Neće zbog toga što je revizija moguća samo u onim slučajevima na koje je primjenjiv KZ SFRJ. To su krivična djela sa blažim posljedicama. Meni se čini da je oko 50 posto presuda Suda BiH, koji je primjenjivao KZ BiH iz 2003., izrečen za krivična djela zločina protiv čovječnosti. U ostalim slučajevima KZ SFRJ je primjenjiv na one predmete gdje je moguće ublažiti kaznu i primjenjiv je samo na one slučajeve u kojima su stranke, okrivljeni ili njegov branilac, isticali da je došlo do povrede KZ u toku postupka u žalbi, ili ukoliko su podigli apelaciju na Ustavnom sudu, odnosno Sudu u Strazburu. U svim drugim slučajevima to nije moguće primijeniti zbog proteka rokova", ocjenjuje Vasvija Vidović.

Advokat Duško Tomić ima potpuno suprotno mišljenje:

„Nema nikakve dileme da će svi advokati koji su izgubili procese pred Sudom BiH, a u čijim presudama stoji primjena KZ BiH iz 2003. godine imati osnova za obnovu postupka. Ja konkretno ću tražiti obnovu postupka za suđenje generalu Đukiću koji je osuđen po tom zakonu na 25 godina zatvora zbog Tuzlanske kapije", kaže Tomić.

Nedorečenost

U posljednje četiri godini Krivični zakon SFRJ koristio se češće, a u osam pravosnažnih presuda, kaže sutkinja Suda BiH Azra Miletić:

„Kad se počelo suditi za ratne zločine prije 2003. godine, i prije formiranja Odjela za ratne zločine u Sudu BiH, to su radili entitetski sudovi i oni su odmah u početku prihvatili praksu da je moguće primijeniti isključivo KZ SFRJ kao zakon zakon vremena izvršenja. Postoji izuzetak koji je predviđen i KZ-om, a i Evropskom konvencijom da je od tog pravila moguće odstupiti ako je kasniji zakon povoljniji za optuženoga. Problem je šta je to povoljnije za optuženog, i vrlo teško je reći sada u globalu koji je zakon blaži a koji strožiji kad se radi o kažnjavanju za manje teške zločine", navodi Azra Miletić.

Zakon SFRJ ne prepoznaje zločin protiv čovječnosti, a nekada je propisivao smrtnu kaznu. Međutim, kako je BiH 1995. godine potpisala Dejtonski sporazum u koji je ugrađena Evropska konvencija o ljudskim pravima koja zabranjuje smrtnu kaznu, automatski je ukinuta mogućnost izvršenja smrtne kazne, te je najstroža kazna ostala 20 godina.

Ustavni sud BiH je odlukom od 30. marta 2007. ukazao je da primjenom Krivičnog zakona iz 2003. godine Sud BiH ne krši ustavno pravo optuženih, niti njihova prava zagarantovana međunarodnim pravom. Sutkinja Azra Miletić objašnjava:

„I Ustavni sud je ostao nedorečen u ključnom pitanju, kao i sada Evropski sud za ljudska prava – nije se dotakao one teme koju svi očekuju. Ono što većina aplikanata želi i što je bio razlog štrajka glađu jeste stav da se isključivo može primijeniti KZ SFRJ bez smrtne kazne. A to znači da to nije KZ SFRJ preuzeti, nego da je to neki međuzakon. To bi bio KZ SFRJ bez smrtne kazne, pa onda bi se za krivična djela za ratni zločin mogla izreći kazna zatvora do 15, odnosno do 20 godina. Sad je pitanje svih pitanja: da li su tačne takve postavke koje ističu zagovarači takvog jednog stava – ili nisu, i šta će reći sad Sud za ljudska prava vezano za kažnjavanje za najteže zločine, dakle za one za koje je bila predviđena smrtna kazna u vremenu kad su oni izvršeni?“

***********************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG