Dostupni linkovi

logo-print

Bramerc razočaran zbog sporosti procesuiranja ratni zločina u BiH


Serge Brammertz

Serge Brammertz

U Bosni i Hercegovini ove sedmice boravio je Serž Bramerc, glavni haški tužilac. U BiH je došao radi pripreme izvještaja o završnoj strategiji rada tužilaštva, koji će Vijeću sigurnosti UN biti predstavljen do kraja ove godine.Tokom sastanka sa glavnim bosanskohercegovačkim tužiocem, Bramerc je razgovarao o aktivnostima jačanja regionalne saradnje pravosudnih institucija, saradnje sa udruženjima žrtava, te aktivnostima koje se preduzimaju radi ubrzanja procesuiranja predmeta ratnih zločina.

Tokom posjete BiH Bramerc je rekao da je razočaran sporim procesuiranjem predmeta ratnih zločina pred sudovima u BiH. On je ocijenio da nema dovoljno tužilaca i da bi se proces imenovanja trebao ubrzati.

Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc pohvalio je napredak u regionalnoj saradnji, no istovremeno je ukazao na sporost u procesuiranju predmeta ratnih zločina pred sudovima u BiH.

„Govorili smo i o poboljšanju regionalne saradnje između Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Drago mi je čuti da su udruženja žrtava uključena u ovaj proces i da se slučajevi prebacuju u zemlje gdje su osumnjičene osobe fizički prisutne. Istovremeno, razočaran sam što nema nekog napretka u rješavanju slučajeva ratnog zločina. Još uvijek su stotine predmeta na čekanju, a iza svakog tog predmeta je jedna ili više žrtava. Zato se nadam da tužioci, zajedno, na lokalnom i međunarodnom nivou, mogu postići više, a mi ćemo obezbijediti podršku", naveo je Bramerc.

Glavni tužilac Bosne i Hercegovine Goran Salihović kaže da i u Tužilaštvu s nestrpljenjem očekuju imenovanje dodatnih tužilaca.

„Treba ubrzati izbor dodatnih tužilaca za procesuiranje ratnih zločina. Ja mogu da podvučem da je iz strukturalnog dijaloga ostala još jedna stvar, a to su smještajni kapaciteti Tužilaštva, tako da smo i u ovoj fazi otišli korak naprijed i nadamo se da ćemo imati kapacitet da ove procese ubrzamo i da krenemo dalje što se tiče posla", navodi Salihović.

U nekim tužilaštvima već izvjesno vrijeme upozoravaju kako bez upošljavanja tužilaca i osiguranja sredstava za svjedoke i stručne saradnike neće moći efikasno raditi.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće u aprilu ove godine raspisalo je konkurs za prijem novih tužilaca. Prema posljednjim procjenama, jedanaest ih je potrebno u Republici Srpskoj, a sedamnaest u Federaciji.

Uticaj politike

Udruženja žrtava godinama upozoravaju na problem sporosti rješavanja predmeta ratnih zločina navodeći da vrijeme čini svoje i svjedoci umiru ili više nisu dostupni. Jedno od njih je i Udruženje logoraša Zeničko-dobojskog kantona, koje pozdravlja najavu o zapošljavanju novih tužilaca za predmete ratnih zločina.

"Naš stav je inače da sporo ide sa procesuiranjem ratnih zločina. Jedan od razloga je i to što nema dovoljan broj uposlenih i nemaju kapacitet da bi tužilaštvo i sud odgovorili svom zadatku. Mi očekujemo da će se u narednom periodu povećati broj izvšilaca i da će procesuiranje ići brže. Evidentno je da ljudi umiru, sve je manje svjedoka, ali mi imamo određen broj svjedoka koji možemo ponuditi tužilaštvima u svakom predmetu", kaže predsjednik Udruženja, Šaban Ibraković.

No, kako kažu u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, konkurs još nije završen, a u većini kantonalnih tužilaštava osnovni uslov nije ispunjen - dodatni novac za nova radna mjesta. Procijenjeno je da je za tužilaštva u RS i FBiH potrebno obezbijediti dodatnih 8,41 milion KM za zapošljavanje 135 novih tužilaca, stručnih saradnika, istražilaca i drugog osoblja. Kako su budžeti u deficitu i ove godine, nisu predviđena dodatna sredstva.

Dok se čeka da izvršne vlasti osiguraju sredstva za pravosuđe, ekonomski stručnjaci smatraju da će do toga teško doći jer je Međunarodni monetarni fond (MMF) već zatražio da se smanji javna potrošnja, odnosno plate uposlenicima u institucijama. Ipak, postoji nada da će se sredstva osigurati iz pristupnih fondova Evropske unije (EU), za što stručnjaci naglašavaju da je riječ o jednokratnoj pomoći iz koje se ne mogu isplaćivati plate.

No, i ekonomski problemi mogli bi se riješiti da ima političke volje da se procesuiranje ratnih zločina što prije okonča, napominje glavni tužilac HNK Nijaz Mehmedbašić.

''Želja političara postoji i da utiču i na ovaj segment vlasti. Tužioci i sudije se otimaju koliko je god moguće", konstatuje Mehmedbašić.

Šahbaz Džihanović iz Centra za edukaciju sudija i tužilaca kaže da struka čini sve kako bi se proces suđenja učinio bržim i efikasnijim.

''Mi radimo sve da se u saradnji sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, sa državnim tužilaštvom Bosne i Hercegovine, sa Sudom BiH, a brojnim međunarodnim organizacijama učini sve da se naše sudije i tužioci osposobe da budu u stanju da preuzmu tako veliku odgovornost. Istina je da je potrebno učiniti brojne pretpostavke da pravosuđe Bosne i Hercegovine uđe u tako veliku obavezu, a istina je također da se te pretpostavke sporo i teško ostvaruju", navodi Džihanović.

Sud BiH godišnje izrekne dvadesetak presuda, što je mali broj u odnosu na brojnost potencijalnih predmeta ratnih zločina. Ukoliko se nastavi tim tempom, procesuranje ratnih zločina u BiH neće biti okončano ni za stotinu godina, ističu stručnjaci iz oblasti prava.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG