Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Povratnici meta napada iz mržnje


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

U Bosni i Hercegovini su česti napadi zbog mržnje prema drugačijim od sebe, a mete napada su uglavnom povratnici u prijeratna mjesta stanovanja. U Zvorniku su na primjer, u razmaku od samo nekoliko mjeseci, počinjena dva krivična djela zločina iz mržnje. U aprilu ove godine, u dvorištu svoje kuće ubijen je osamdesetjednogodišnji Ahmet Hasanović, povratnik u zvorničko selo Kozluk.

Prije ovog zločina, na Bajram prošle godine brutalno je pretučen povratnik Nezir Dardagan. Tada su na putu prema džamiji, tri mlađa muškarca presrela Nezira i njegovog sina, te, prvo, verbalno, pa potom i fizički ga napala.

“I tako su me pitali da li se ovdje upotrebljava pozdrav selam alejkum, a ja sam im rekao da se upotrebljava. Oni su me odmah zažegali i u nesvijest sam pao. Ničega se više ne sjećam. Kada sam pao, vjerovatno su me nastavili tući, jer sam sav izlomljen”, kaže Nezir.

Nekoliko mjeseci nakon što je brutalno pretučen na putu do džamije, Nezir je doživio srčani, i nakon toga i moždani udar. U toku je sudski proces koji se vodi u Zvorniku u ovom slučaju.

“Slučaj u Zvorniku je jako interesantan zbog toga što se desio prije godinu i po dana, a sudski postupak još nije okončan. Ono što je dobro je to što je taj incident okarakterisan kao zločin iz mržnje i da se tako procesuira u sudu. To će nam biti jedan od oglednih slučajeva kako u saradnji sa policijom, tužilaštvima i nevladinim organizacijama mi možemo doći, uslovno, do jedne pravednije kazne koja bi bila viša za počinioca u odnosu da je isto djelo tretirano kao prekršaj, a ne kao krivično djelo”, navodi Snježana Ivandić Ninković, direktorica Asocijacije za demokratske inicijative.

Krivični zakon u Federaciji BiH još nije usvojio amandmane koji se odnose na zločin iz mržnje i govor mržnje, dok su ti amandmani prošle godine usvojeni u Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

“I to dovodi građane Bosne i Hercegovine u nejednak položaj, jer ako neko počini zločin iz mržnje u Federaciji, ne može biti kažnjen na isti način kao što to može biti u Republici Srpskoj”, poručuje Snježana Ivandić Ninković.

Kako ovaj povratnik danas živi, mediji ne pišu. No, govor mržnje i dalje je prisutan i u bh. medijima. A u ADI-ju upozoravaju da, ukoliko izostane reakcija na govor mržnje, postoji šansa da se pretvori u zločin iz mržnje.
Slobodanka Dekić iz Media centra u Sarajevu kaže da treba podići svijest javnosti o opasnostima koje krije govor iz mržnje.

Slobodanka Dekić

Slobodanka Dekić

“S obzirom na to da se malo govorilo o zločinu iz mržnje, govor iz mržnje je nekako tema još odavno i u medijima i u javnosti i dosta se govori o tome, ali zločini iz mržnje su nekako ostajali sa strane”, kaže Dekić.

Početkom ove godine u entitetu Republika Srpska formiran je Komitet za
za borbu protiv govora mržnje na internetu. Medijski portali već godinama se koriste za govor mržnje, bez mogućnosti sankcionisanja. Zato je uloga Komiteta podizanje svijesti o posljedicama koje može imati govor mržnje, kaže Danijel Dakić, voditel RTRS i promoter Komiteta.

“Mržnja nije rješenje, pogotovo ne govor mržnje koji je, zaista, opasna stvar. To nije neka samorugalica ili neka bezazlena rečenica koja nekoga može ili ne mora da uvrijedi, jer to nije tako. Moramo shvatiti da nešto što se nama učini ne toliko strašno, nekome može predstavljati ogromnu uvredu. Nekom mladom može poremetiti njegove planove, koncepciju i ideju gdjese sad nalazi i gdje bi trebao ići, što može da stvori prave probleme u međuljudskim odnosima. Iz tog razloga svi zajedno pokušavamo svesti tu suštinsku osnovu, a to je da smo svi ljudi, da svako traži neku određenu dozu poštovanja i lojalnosti u razgovoru, pa i na kraju krajeva, časti”, zaključuje Dakić.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG