Dostupni linkovi

logo-print

BiH: Načelnici i poslanici sa optuženičkih klupa za ratne zločine


Gojko Kličković u sudnici Suda BiH

Gojko Kličković u sudnici Suda BiH

Gojko Kličković, bivši premijer Republike Srpske i član Glavnog odbora Srpske demokratske stranke, koji se tereti za ratne zločine nad Bošnjacima u Bosanskoj krajini, (prvostepenom presudom Suda BiH oslobođen je optužbi za ratne zločine, ali je presuda poništena i u toku je obnovljeno suđenje), dobio je najviše glasova na lokalnim izborima i, po svemu sudeći, biće novi načelnik opštine Krupa na Uni. (dio opštine Bosanska Krupa koja se nalazi u RS).

Osim njega, na kandidatskim listama bilo je još nekoliko osoba osuđenih za ratni zločin, kao i onih koji su pod sumnjom da su učinili teška djela protiv čovječnosti. Ova činjenica navodi na pitanje kakva se poruka time šalje, koje su moralne odrednice kod izbora „narodnih predstavnika u vlasti“, da li slovo zakona koje omogućava osuđenim ili osumnjičenim za ratne zločine da se kandiduju, može biti jače od morala i pravde?

Gojko Kličković je prije nekoliko mjeseci izjavio kako će biti načelnik Krupe na Uni. Najavio je i ostvario.

Dok se Kličković bude smještao u načelnički kabinet, Tužilaštvo BiH će nastaviti svoj posao na dokazivanju kako je upravo on, uz Mladena Drljaču, odgovoran za zločine u Bosanskoj Krupi - u toku je obnovljeno suđenje. Na teret im se, između ostalog, stavljaju napadi na civile nesrpske nacionalnosti u Bosanskoj Krupi. Svjedok događaja je i Zahida Ćirić Mušeljić.

„On je bio glavni u štabu SDS-a kad je 1.300 ljudi iz Bosanske Krupe protjerano i pozatvarano po logorima. Među njima sam bila i ja, pa zato ovo lično znam. Svu desnu stranu obale rijeke Une, sva sela, nije ostala ni beba. Sa mnom u šleperu, po ceradom bili su starac od 90 godina i beba od 20 dana. Neka ga upitaju ono kad je pored Krušnice postrojio ljude, pa njegov otac stao i nije dao da se pobiju ti ljudi“, kaže Zahida Ćirić Mušeljić.

Prema do sada objavljenim izbornim rezultatima, u Skupštini opštine Šamac mjesto će sasvim sigurno zauzeti Blagoje Simić, kojeg je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio na 15 godina, a velike šanse ima i Simo Zarić, kojeg je ICTY osudio na šest godina zatvora.

Odborničko mjesto u Skupštini opštine Zvornik zauzeće i Branko Grujić, kojeg je Sud u Beogradu osudio na šest godina zatvora zbog zločina nad civilnim stanovništvom. Grujić je, prema trenutnim rezultatima, dobio je najviše glasova na kandidatskoj listi SDS-a.

Iznenađujuće je da u BiH gotovo nema političkih reakcija na kandidovanje osuđenih ili osumnjičenih za ratne zločine.

„Bh. javnost zatvara oči pred istinom. Ne samo da velike političke partije nisu osudile tu pojavu nego one ni nemaju hrabrosti da osude zločin, da se distanciraju od zločinaca. Vrlo često možete vidjeti da i te velike političke partije služe za neko pranje prošlosti., tako da mislim da je ovo zaista jedan poražavjući korak nazad. Mislim da bi jedna malo pažljivija analiza pokazala veliki broj takvih likova“, ocjenjuje predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS Branko Todorović.

Zastrašujuća poruka

Jedna od malobrojnih partija koja je izrazila osudu je Posavska stranka sa sjedištem u Orašju, čiji predsjednik Ninoslav Sušilović ističe:

„Reagirali smo na činjenicu da se osuđeni ratni zločinci kandidiraju na pozicije sa kojih su već jednom napravili ratni zločin. Izborni zakon BiH istina ne spriječava osuđene za ratne zločine da se po isteku kazne mogu kandidirati za funkcije sa kojih su i počinili te zločine, ali se postavlja pitanje: ako je po zakonu, je li i moralno? Smatramo da ni moralno ni pravedno zasigurno nije. I važeće bi zakone trebalo ozbiljno preispitati jer smatram politički neprihvatljivim i apsurdnim, ako nam je uopšte stalo do suživota, da je teoretski moguće da krvnik postane narodni predstavnik svojih jučerašnjih žrtava, da ratni zločinci i provodioci etničkog čišćenja trebaju ponovno doći u pozicije sa kojih su već jednom krvavo zloupotrijebili za svoje nečovječne ideje. Reakcije, nažalost, skoro pa i nema.“

Izborni zakon BiH zabranjuje jedino kandidovanje za osobe koje su na izdržavanju kazne ili se nisu odazvale pozivu da se pojave pred sudom zbog povreda humanitarnog prava. Dakle, dopušta kandidovanje po odsluženju kazne. Poruka je, kaže Branko Todorović, zastrašujuća.

„Prije svega, za žrtve, za povratnike, za sve one koji su bili izloženi u periodu od 1991. do 1996. godine etničkom progonu, zločinima, zatvaranju, maltretiranju. Nažalost, pravni okvir je jedno, ali moralna dimenzija je nešto sasvim drugo. Ono što je zaista poražavajuće je da kod građana očigledno ne postoji ni minimum svijesti o tome da ne samo da ratnim zločincima nije trebalo dati jednu političku podršku nego svih ovih godina je trebalo insistirati na tome da se oni nađu pred licem pravde. I to je nešto što zaista može biti poražavajuće, ne samo za lokalne zajednice nego i za BiH u cjelini. Očigledno je da ta jedna distanca i osuda zločina u lokalnim zajednicama ne postoje“, zaključuje Todorović.


************

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG