Dostupni linkovi

logo-print
Istraživanja pokazuju da trećina stanovništva koje je preživjelo rat ima neki oblik posttraumatskog stresnog poremećaja, a čak 80 posto onih koji su bili zlostavljani i silovani i 100 posto onih koji su direktno učestvovali u borbenim operacijama pati od tog sindroma. Nepostajanje sistematskog pristupa problemima sa kojima se suočavaju žrtve ratnih tortura i trauma pogoduje stvaranju sindroma ogorčenosti koji može rezultirati krajnjom promjenom ličnosti i potencijalno je opasan za oboljele, ali i okolinu:

„Nekad znam tek ujutru da zaspim. Dolazi do situacija da stvarno namjeravam svašta napraviti, ali priđe kćerkica, zagrli me, pa ono - šta onda?“ - priča Mladen, registrovani PTSP-ovac.

Dvadestak godina nakon rata njegova porodica preživljava od skromne plate koju u kuću donosi Mladenova supruga. Osjećaj odbačenosti i frustracije ono je što ga prati posljednjih godina. Vjeru u normalan život, kako kaže, davno je izgubio, psihijatre više ne posjećuje:

„Naročito kad neko dođe neko sa strane, iz dijaspore i počne priča tako. ’Vidiš’, kaže,’ja sam bio vani, imam sve u životu, a šta ti imaš što si proveo čitav rat tu?’ Nakon toga stanem i razmišljam - stvarno šta ja imam? Ko je kriv? Pa tražim krivca u svemu tome. I razne misli mi kroz glavu prolaze.“

Nezvanično, u BiH ima 1,750.000 stanovnika koji imaju neki sa ratnim stresom povezani psihički poremećaj. Broj oboljelih slučajeva od PTSP-a teško je procijeniti jer zakon prepozanje samo osobe kod kojih je dijagnoza postavljena do 1997. godine.

Murat Tahirović

Murat Tahirović

Zbog predrasuda u javnosti, i osobe koje nisu klinički slučajevi vrlo teško dolaze do posla. Nepostajanje sistematskog pristupa problemima sa kojima se suočavju žrtve ratnih tortura i trauma pogoduje stvaranju sindroma ogorčenosti, koji može biti potencijalno ospasan za oboljele, ali i okolinu.

„Nažalost, nema sluha. Čak postoji jedan oblik koji je vrlo opasan za te ljude, ali općenito i za javnost cjelokupnu, a to je ponižavanje ljudi koji su ionako prošli ogroman oblik poniženja", kaže Murat Tahirović iz Saveza logoraša BiH.

„Ljudi su shvatili da je država trebala da im bude majka, a da ima je zaista maćeha. Oni moraju da se brinu sami o sebi. Zavisi od svake individue koliko je spremna i sposobna da sama sebe uvjeri da je vrijedna", navodi Anđelko Kvesić iz Hrvatske udruge logoraša Srednjobosanskog kantona.

Čak i povećani broj samoranjavanja i sucida rezultat je nemara i bahatosti bh. vlada prema ovoj populaciji, salže se i Dragan Šajić, predsjednik Udruženja “Jedinstvo” iz Banjaluke koje okuplja veterane Vojske Republike Srpske oboljele od PTSP-a:

„Liječenje postoji, ali šta s tim čovjekom kad se izliječi i bude mu bolje? On dođe opet kući, u stvarnost, nema se posla, porodica nekad može da pomogne, nekad ne može. Ljudi su ti kao bombe. Ogorčeni su zato što poslije rata ljudi koji su bili u ratu, naravno jedva su čekali da se to završi i da se riješe toga, nisu se snašli u tim poslijeratnim godinama, a neki drugi su se bavili politikom", navodi Šajić.

Trećina stanovništva ima neki oblik PTSP

Istraživanja pokazuju da trećina stanovništva koje je preživjelo rat ima neki oblik posttraumatskog stresnog poremećaja, a čak 80 posto onih koji su bili zlostavljani i silovani, a 100 posto onih koji su direktno učestvovali u borbenim operacijama. Kod velikog broja uočen je i sindrom ogorčenosti.

„Mi u organizaciji Viva žene pokušavamo da se kreira neki prostor gdje će država ipak koordinirati rad nevladinih organizacija koje rade na psihosocijalnom tretmanu, jer to je vrlo ozbiljan posao – to nije neki aktivistički posao, to je posao liječenja ljudi. Dakle, trebalo bi se znati ko, gdje i šta radi. Mnogo više od kliničkog i psihosocijalnog liječenja njima treba – i pravna regulativa i priznanje u školama, u zapošljavanju. Jako teško će biti nakon 20 godina to nadokanditi", naglašava Jasna Zečević, direktorica Udruženja građana Viva žene.

Da će se uskoro nešto konkretno promijenitu u odnosu spram ove populacije, naši sagovornici nisu optimisti. Dragan Šajić, predsjednik Udruženja “Jedinstvo” iz Banjaluke, upozorava:

„Dolazili su predstavnici iz Izraela. Oni se od 1972. bore da se prizna taj status žrtve i PTSP-a. Znači Izrael koji je vojnička zemlja, imaju i sredstava i imaju sve, a oni se oko 40 godina bave tim i sad su pokrenuli. Kod nas to vjerovatno neće skoro biti, jer ako vi priznate to sve, onda morate to materijalno i da nadoknadite, a kod nas je to nemoguće - tako da mislim da će to država svim sredstvima sprečavati.“

*******************

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG