Dostupni linkovi

Pljačka bez straha od kazne


Ilustracija
Ilustracija
Stečajni postupak koji je pokrenut u kompaniji Vektra Montenegro Dragana Brkovića, biznismena koji, po mišljenju mnogih, stečeno bogatstvo duguje bliskosti sa vlašću, izazvao je veliko interesovanje javnosti ali i reakciju dijela opozicije.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević smatra da bi Brkovićeve poslove trebalo da ispita tužilac, a njegovu ličnu imovinu i novac oduzeti, a to je otvorilo pitanje koje značajem prevazilazi dimenzije ovog pojedinačnog slučaja. Kako je uopšte moguće da se neko bavi biznisom, a da ne odgovara za dugove koje napravi?

Ukoliko se ne radi o preduzetniku sa samostalnom radnjom, svako ko se bavi privatnim biznisom mora da registruje preduzeće koje je pravno lice čiji vlasnik u proceduri osnivanja mora da odluči kakav će biti pravni oblik buduće firme.

Jedna od suštinskih, a vjerovatno i najvažnija razlika između više mogućih oblika preduzeća je način garantovanja za obaveze preduzeća. Iako postoji više mogućnosti, najčešća su "društva sa ograničenom odgovornošću" koja svoju popularnost medju budućim biznismenima duguju određenju da njihovi vlasnici, za obaveze kompanije, ne odgovaraju svojom ličnom imovinom.

Dragan Brković
Dragan Brković
Iako postoji velik broj vlasnika ovakvih firmi koji se na tržištu pošteno bore, čini se da je upravo to svojstvo tzv. DOO učinilo primitivnim ali efikasnim sredstvom za pljačku bez straha od kazne jer je potpuno zakonita.

"Mnoga privredna društva funkcionišu iz privatnih kuća, stanova ili zakupljenih poslovnih prostora, imaju neke svoje biznis planovae da li ozbiljne ili ne to je opet stvar neke druge analize, kreditno se zadužuju, uzimaju robu od dobavljača sa namjerom ili bez nje da ikada bude plaćena. Ono što im zakon omogućava je da oni u regularnom sudskom postupku, makar je moje iskustvo, ne spore sva ta potraživanja. Međutim, takođe su svjesni i znaju da ni sa pravosnažnom izvršnom sudskom presudom u suštini povjerilac iz njegovog udjela i njegov eimovine neće moći da naplati svoje osnovano potraživanje", kaže advokat Nebojša Batrićević.

Firme za euro

Mogućnost da se firma vodi mobilnim telefonom iz kafića, bez ikakve imovine i novca, posljedica je prethodnog "uklanjanja biznis barijera", odnosno, želje vlasti da se osnivanje preduzeća maksimalno pojednostavi. U Crnoj Gori je tako omogućeno formiranje firme sa osnivačkim kapitalom od jednog eura.

To je, za novinarku dnevnika 'Dan' Jadranku Rabrenović, veoma problematična okolnost koja je doprinijela razvoju biznisa zvanog - stečaj.

"Imamo to nešto što se zove 'pogodnosti u poslovanju' gdje se mi hvalimo da smo ljudima omogućili da za jedan euro registruju kompaniju. To je, međutim dvosjekli mač jer nema nikoga ko će garantovati onome ko posluje sa tom kompanijom da će ta kompanija da ispuni svoje uslove. Sa druge strane, što se povjerilaca tiče i ostalih stvari, mi imamo problem da mi u stvari našim
"Zakonodavstvom i sporim sudskim sistemom štitimo dužnika. Tako da ljudi ne mogu kroz sudski spor da se naplate kod kompanija koje imaju nekakvu imovinu", ocjenjuje Jadranka Rabrenović.
zakonodavstvom i sporim sudskim sistemom štitimo dužnika. Tako da ljudi ne mogu kroz sudski spor da se naplate kod kompanija koje imaju nekakvu imovinu", ocjenjuje Rabrenović.

Rabrenović smatra da bi ukidanje registracije preduzeća za jedan euro doprinijelo smanjenju broja "tašna-mašna" firmi.

"Gledam po registru Privrednog suda da nam neprekidno raste broj kompanija i neprekidno raste broj dugovanja kompanija. I onda mislim da je negdje problem u tome da ne možeš da osnivaš kompaniju za jedan euro. Te bi kompanije trebalo da imaju nekakvo osiguranje, da li u novcu, da li u nekretninama koje bi njihovim povjeriocima omogućile da naplate svoja potraživanja", kaže Rabrenović.

Prevara, nesavjesno poslovanje u privredi, zloupotreba povjerenja u privredi, svjesno, umišljajno i lažno pokretanje stečajnog postupka ili likvidacije preduzeća su krivična djela.

Advokat Nebojša Batrićević kaže da zakon za ova djela prijeti višegodišnjim zatvorskim kaznama.

"Postoji čitava glava u Krivičnom zakoniku koja se bavi poslovanjem u privredi i raznim zloupotrebama u privredi, pa kada je i stečaj u pitanju. Međutim, to je, bar moja praksa tako govori, jako teško dokazivo. Privrednici možda jesu neuki da te svoje ambiciozne projekte i programe realizuju na pravi način, međutim, vrlo su inteligentni kada se treba poštapati sa zakonskim normama i odredbama koje im to na neki način i omogućavaju. Vrlo je teško kroz sudski postupak utvrditi nečiju zlu namjeru ili đelju nekoga da pri počinjanja tog posla nekoga prevari. To je u praksi vrlo teško izvodljivo", naglašava Batrićević.
XS
SM
MD
LG