Dostupni linkovi

logo-print

Planeta prekoračila četiri od devet ekoloških granica


Zemlja je usljed ljudskih aktivnosti prekoračila četiri od devet ekoloških granica i tako sebe približila "zoni opasnosti", ističe se u studiji objavljenoj u časopisu Science.

Klimatske promjene, nestanak biodiverziteta, promjene u korišćenju zemljišta i izmjenjeni biohemijski ciklusi, koji su djelimično posljedica upotrebe đubriva, drastično su promijenili funkcionisanje planete, navodi 18 vodećih međunarodnih istraživača koji stoje iza ove studije.

Ove promjene destabilizuju kompleksnu interakciju ljudi, okeana, tla i atmosfere, upozoravaju autori dokumenta koji nosi naslov "Planetarne granice: vodič ljudskog razvoja na planeti koja se mijenja" (Planetary Boundaries: Guiding human development on a changing planet).

Prekoračenjem pomenutih granica, ne samo da je Zemlja postala manje gostoprimljiva već se potkopavaju i napori za smanjenje siromaštva i unapređenje kvaliteta života ljudi na planeti.

"Prvi put u istoriji čovječanstva, postoji opasnost od destabilizacije čitave planete", kazao je u izjavi za Fondaciju Tomson Rojters Johan Rokstrom, jedan od autora studije i profesor ekoloških nauka na Univerzitetu u Stokholmu.

Naučnici su 2009. godine identifikovali i kvantifikovali devet planetarnih granica unutar kojih čovječanstvo može da se razvija i opstaje - klimatske promjene, iščezavanje živih vrsta, ciklus azota u prirodi, kiselost okeana, plodnost zemljišta, svježa voda, ozon, aerosoli i hemijsko zagađenje.

Granične vrijednosti pet preostalih granica - oštećenje ozonskog omotača, zakiseljenje okeana, pijaća voda, mikroskopske čestice u atmosferi i hemijsko zagađenje, zasad nisu prekoračene.

Prekoračenje ovih granica ne izaziva automatski haos, ali gura planetu u period nesigurnosti. Naučnici smatraju da je najozbiljnije prekoračena granica klimatskih promjena.

Trenutna vrijednost koncentracije ugljen dioksida u atmosferi, gasa koji utiče na porast temperature na Zemlji, je 395 što je znatno iznad granične vrednosti od 350.

"Dostigli smo tačku u kojoj se mogu dogoditi nagle i ireversibilne promjene", upozorio je Rokstrom, ističući da bi otopljavanje moglo da izazove nestanak arktičkog ledenog pokrivača.

Rezultati studije će biti integrisani u novi dokument o globalnim razvojnim ciljevima koji će biti finalizovan na konferenciji Ujedninjenih Nacija u septembru i koji bi trebalo da zamjeni Milenijumske ciljeve razvoja čiji rok ističe ove godine.

Naučnici se nadaju da će njihova studija pomoći stvaranju ravnoteže između neophodnosti ekonomskog razvoja i ekološke održivosti, što će svakako biti tema konferencije u Njujorku.

"Samo zato što danas nismo svjedoci nikakvog kolapsa ne znači da ne podvrgavamo čovječanstvo procesu koji bi mogao da nas dovede do katastrofalnog ishoda u ovom vijeku", zaključio je Rokstrom.

XS
SM
MD
LG