Dostupni linkovi

logo-print

"Plan uspio": Uništena radnička klasa


Sa protesta bh. radnika, 2015.

Sa protesta bh. radnika, 2015.

Nekada industrijska zemlja, prepoznatljiva po namjenskoj, hemijskoj, drvnoj, tekstilnoj industriji Bosna i Hercegovina je danas zemlja sa najvećom stopom nezaposlenosti u Evropi.

Loša privatizacija, pljačka, otimačina zarad stranačih i ličnih interesa - poharali su privredne gigante, a radnici postali socijalna kategorija od koje okreću glavu svi.

No, dok god ne zaživi pravna država, neće biti pravde za one koju su ovu zemlju sagradili, kažu analitičari.

Dvije godine nakon velikih radničkih protesta, kojima su se priključili i građani u svim većim djelovima Bosne i Hercegovine stanje u državi je čini se teže nego ikada. Fabrike i dalje ne rade, i one koje su radile propadaju, politička elita se bogati, korupcija je prema statistikama sve veća. Opširnije u tekstu Godišnjica februarskih protesta: Ne da je bolje, nego je sve gore

Posljednjih godina nema dana da u Bosni i Hercegovini jedna grupa radnika ne započne ili ne najavi štrajk glađu. Plaće ne primaju mjesecima, neki i godinama, a dolaze na posao nadajući se da će, barem, ostvariti pravo na penziju. Kad ispune uslove obično shvate da im nije uplaćivan staž godinama. No, najviše ih boli, kažu navode, što niko za njihove muke ne mari.

"Šta da radimo - da se tučemo, da se ubijamo, građanski rat da pravimo, ovo se više ne može izdržat'. Ja invalid ne mogu ni radit', nisam više sposoban. Neka me na biro pošalje da primam naknadu od biroa. Četiri godine sam borac bio, šta hoće više od nas. Ja ne znam. Ne bojim se sad da me vodi u zatvor, bolje i tamo nego ovdje. Evo, garantujem da će svi radnici pristat' da idemo u zatvor radit', makar ćemo zaradit' da jedemo. Kod kuće nit' imaš zaradit, nit' imaš struju zašta platit', telefon, vodu… Sve država traži, a nama ništa ne da", riječi su Miralema Žigića, jednog od radnika tuzlanske Livnice.

Mnogi se slažu da je za ovakav današnji položaj radnika kriva loša privatizacija. Smatra to i Jusuf Bubica, dugogodišnji funkcioner, a sada poslanik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.

"U lošoj privatizaciji preduzeća su preuzeli nesposobni ljudi, sposobni za malverzacije a nesposobni za organizaciju i stabilizaciju preduzeća. Ta preduzeća su listom propala", smatra Bubica.

No, kako je sve počelo. Mnogi su mišljenja da su političari sa ovih prostora još 90-tih osmislili plan kako da unište homogenu radničku klasu. Odabir najnižeg oblika kapitalizma pogodovao je tome.

"Radnička klasa u Bosni i Hercegovini zapravo je propala zajedno sa BiH."

"Radnička klasa u Bosni i Hercegovini zapravo je propala zajedno sa Bosnom i Hercegovinom. Onog trenutka kad je BiH prestala da postoji kao Republika Bosna i Hercegovina društvena imovina takozvanom tranzicijom prestala je da postoji kao društvena, a strpana je u private odnosno političko-politikantske džepove stranaka. Naravno, govorim o etno strankama. U pitanju je nešto što se u istoriji zove prvobitna akumulacija kapitala", kaže Esad Bajtal, sociolog i politički analitičar, te dodaje:

"Dakle, to je gruba otimačina svega onoga do čega može da se dođe. Mi smo čak imali tu izjavu nakon završetka rata 'ko je šta jamio - jamio je'. Dakle, bila je to planirana otimačina kako u teritorijalnom tako i u materijalnom smislu uz pravilo 'niti ćemo kome polagati računa, niti ćemo kome odgovarati', 'ovo je naše, ovo je privatna država i mi ćemo se u njoj ponašati onako kako odgovara nama, našim privatnim I stranačkim interesima' ."

Sa ovakvom vlašću radnici mogu spasti samo niže na socijalnoj ljestvici, kažu ekonomisti, podsjećajući da preglomazna administracija u Bosni i Hercegovini pojede gotovo 70 posto budžeta.

Svetlana Cenić

Svetlana Cenić

"Privreda je u kolapsu i nećemo se očigledno i dalje time baviti, bitno je sad namaći samo pare da ova administracija i ogromna birokratija funkcioniše i da se sačuvaju fotelje, jer za privredu para nema, grcaće i dalje, duguju im vlade, onda oni duguju dalje i idemo u spiral nelikvidnosti, nesolventnosti i dalje se vrteći u tom kovitlacu", ocjenjuje ekonomistica Svetlana Cenić.

Budući da BiH ima sve manje preduzeća od kojih se može finansirati administracija, opet se poseže za kreditima međunarodnih finansijskih institucija, kaže Bubica i dodaje da bez promjene načina funkcionisanja država uskoro definitivno propada.

"Danas više od pola od ukupnog broja zaposlenih radi na budžetu. Dakle, to je neodrživa situacija. Mi moramo ponovo pristupiti organizaciji preduzeća, ne više reorganizaciji, jer ona maltene ne postoje. Osnovni cilj i Vlade Federacije BiH i Vijeća ministara BiH bi trebao da bude da podstaknu razvoj preduzeća i privrede jer to je jedina šansa ove države", konstatuje Jusuf Bubica.

Bajtal, pak, smatra da je ključ rješenja pravna država.

"Vladavina ljudi mora prestati jer vidimo kakvi su učinci. Ovo društvo mora da uđe u fazu upravljanja. Upravljanje je racionalna kategorija koja kaže upravljati društvom tako da ga iz ove propasti dovuče do luke spasa. Ovdje mora prestati vladavina i mora krenuti upravljanje, a to ne može bez zakona i bez pravne države. Umjesto ljudi ovdje moraju početi vladati zakoni, a toga još nema", zaključuje Esad Bajtal.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG