Dostupni linkovi

logo-print

Vlada FBiH: Pokušaj skupljanja političkih poena na privatizacijskim pljačkama


Protesti u Sarajevu protiv vlasti u BiH, februar 2014.

Protesti u Sarajevu protiv vlasti u BiH, februar 2014.

Vlada Federacije BiH u četvrtak je napravila listu sumnjivih privatizacija, na kojoj se nalazi 19 firmi, i zatražila od pravosudnih institucija da procesuiraju krivična djela počinjena tokom tog procesa. I ništa ne bi bilo čudno da ta izvršna institucija to ne radi pola godine pred izbore u Bosni i Hercegovini. No radnici više ne vjeruju nikome i kažu kako su svjesni da se radi o predizbornoj kampanji. Upravo to potvrđuju i analitičari, prema čijim riječima ovaj potez vlade je licemjeran jer je i sama, kako navode, učestvovala u njemu. Zbog toga će, ističu, oktobarski izbori za postojeću vlast biti „grobnica za vladajuće partije“.

U poslijeratnoj privatizacijskoj pljački, na hiljade bosanskohercegovačkih firmi je bukvalno opustošeno, a radnici dovedeni na rub prosjačkog štapa. I sve ove godine vlast ni prstom nije mrdnula nije zbog te činjenice, a onda šest mjeseci uoči izbora, Vlada Federacije BiH, na čelu sa predsjednikom Nerminom Nikšićem, se sjetila da bi mogla napraviti listu sumnjivih privatizacija i zatražiti od pravosudnih institucija da procesuiraju krivična djela.

„Šta se dešava sa tim slučajevima, u kojoj su fazi istrage. U konačnici, da skinemo neki veo tajne, pa čak i neku bespotrebnu hipoteku koju imaju ti privredni subjekti“, kaže Nermin Nikšić.
Sudeći prema izjavi, Nikšić, SDP-ov kadar, kao da prvi put čuje da je u Bosni i Hercegovini bilo kriminalnih privatizacija i da će do izbora sve biti riješeno. No da je njegova vlada izgubila kredibilitet kod radnika, čiji predstavnici sindikata kažu kako su svjesni da se radi o predizbornoj kampanji, ilustruje i izjava Senada Smajića, iz sindikata sarajevskog Feroelektra, firme koja je jedna od 19 na Vladinoj listi sumnjivih privatizacija:

„Što se tiče tog zaključka i stava Vlade Federacije, ja ću vam reći da je ovo jedan od zadnjih dopisa koje je sindikalna podružnica Feroelektra uputila premijeru Nikšiću i ministru trgovine Miloradu Bahilju kao zahtjev za urgenciju prema opštinskom sudu za rješavanje tih procesa i zahtjev glavnoj tužiteljici Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo da hitno postupi po svim krivičnim prijavama podnesenim od 2008. godine.“

Radnici Feroelektra, nekada giganta u trgovačkoj djelatnosti,19 mjeseci nisu dobili platu, nemaju zdravstveno ni socijalno osiguranje. Iako rade u zgradama koje vrijede milione, privatizacija ih je dovela do siromaštva. I nisu jedini. U seriji privatizacijskih pljački, emitovanih nedavno u programu Radija Slobodna Evropa, dotakli smo se dvadesetak takvih firmi. Primjerice, poljska firma Organic Trade je 2004. za 5,5 miliona eura kupila nekadašnjeg lidera hemijske industrije u BiH, tuzlanski „Polihem“. Obećano im je 40 miliona eura investicija, a od svega toga firma je ostala u stečaju, a više od 600 radnika na ulici.

Imovina tvornice prodaje se kao "staro željezo", kaže Enes Tanović, jedan od radnika:

„Dio imovine što je prodat Poljaku počeo je raditi, međutim, ljudi su otpuštani. To je sve sistematski rađeno, sve je urađeno da se sklone ljudi. Sad trenutno banka koja je imala hipoteku nad zgradama prodala je oko 2.500 kvadrata za 400.000 maraka, što znači da je to još jedan vid kriminala. A zna se da ima 3,5 miliona u 'Polihemu' kao povjerilac. I sve što dalje sud radi ovako, sve će više biti kriminala.“

Travnički “Borac”, koji je, također, na listi sumnjivih privatizacija Federalne vlade, potpuno je opljačkan, a kriminalna privatizacija se provodila uz blagoslov tadašnjih, ali i sadašnjih vlasti.

„Dolaze mi radnici, traže da im se kupi brašno, traže za struju, traže za lijekove. Imam 23 žene koje boluju od tumora. Njih niko neće. Ja ne znam stvarno ni kao sindikalni povjerenik kome se više obratiti za te radnike, bar za ove žene koje faktički umiru, a nemaju nikakvu pomoć“, rekao je sindikalni povjerenik u firmi Samir Zahirović.

Željko Šain, dekan sarajevskog Ekonomskog fakulteta pojašnjava:
“Mi smo imali firme kao što je bio Energoinvest, koji je bio prije rata četvrta firma u svijetu u svojoj djelatnosti. Mi smo imali velike kompanije, Hidrogradnju, Vranicu, Bosnu, koje su gradile velike objekte po cijelom svijetu. Danas od tih firmi nema čak ni direkcije. Recimo, slučaj Vranice - ne zna se uopće više ni gdje je bila direkcija, ni temelja joj, maltene, nema.”

Nedžad Branković

Nedžad Branković

Uprkos brojnim “sumnjivim”, kako ih zove Federalna vlada, privatizacijama, tužilaštva koja su podigla optužnice protiv menadžmenta, ili bilo koga iz vlasti, mogu se na prste nabrojati. Jedan takav slučaj dešava se pred Opštinskim sudom u Sarajevu. Za dokapitalizaciju “Energopetrola” optuženo je devet lica, a među njima Nedžad Branković, bivši ministar energetike u Federalnoj vladi, i Namik Bušatlić, bivši direktor te kompanije. Oni se terete da su toj firmi i Federaciji BiH nanijeli štetu veću od 16 miliona eura. Branković i Bušatlija o tome kažu:

„Tvrdim da djelo za koje se teretim ne postoji i teretim za poslove koji nisu u nadležnosti premijera.“

„Ma nigdje veze to nema. I dalje stojim da je to jedan među boljim projektima i da se radi o firmi koja je spašena.“


S obzirom na sve pobrojano, licemjerno zvuči informacija koju je plasirala Federalna vlada i u kojoj uoči izbora traži procesuiranje krivičnih djela učinjenih tokom 20-ogodišnje pljačke bosanskohercegovačkih firmi. Zbog toga, Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, zaključuje:

„Šest mjeseci pred izbore to je definitivni pokušaj da se spašava sopstvena glava na predstojećim izborima, ne samo sopstvena glava nego i glava SDP-a, koji je ćutao, gledao, učestvovao u svemu tome u zadnjih već skoro 20 godina. Mislim da radnici s pravom više ne vjeruju nikom dok ne vide opipljiv rezultat, a nemoguće je da vide opipljiv rezultat u narednih šest mjeseci. Prema tome, oktobarski izbori će biti grobnica za vladajuće partije.“
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG