Crnogorski premijer Milo Đukanović u ponedjeljak je u službenoj posjeti Hrvatskoj. Otvoreno pitanje Prevlake neće biti prepreka istraživanju ugljikovodika u jadranskom podmorju, zajednički je zaključak Đukanovića i njegovog hrvatskog kolege Zorana Milanovića.
Hrvatska potpora crnogorskom članstvu u NATO-u, pohvala suradnji na svim razinama, suradnja u prometnom povezivanju, ali - prije svega - jasna poruka da je istraživanje nafte i plina u jadranskom podmorju prioritet, i da će neovisno o nedefiniranoj graničnoj crti potencijalni ulagači imati bazičnu sigurnost za ulaganje u taj projekt.
"Dogovor je da ćemo učiniti apsolutno sve pragmatično da ta istraživanja krenu što prije i da im taj nesporazum u tumačenju crte na moru ne stoji na putu. Dakle tražit ćemo kompromisno rješenje bez da prejudiciramo buduću granicu. U stvari, ne vidim kako bi nedefinirana granica stajala na putu tome da i Hrvatska i Crna Gora imaju materijalne i razvojne koristi od nafte i plina u Jadranu, ako ih tamo netko nađe. Jer, da bi ih našao, treba ih tražiti. A da bi tražio, treba uložiti mnogo novaca. A da bi uložio mnogo novaca, treba imati neku bazičnu sigurnost ulaganja, i to ćemo pružiti!", kaže hrvatski premijer Zoran Milanović.
"Pitanje Prevlake ne opterećuje odnose dviju država, a ako ne dođe do dogovornog rješenja, predat ćemo ga dogovorno arbitraži", kazao je pak crnogorski premijer Milo Đukanović, i to neće biti prepreka istraživanju ugljikovodika.
"Tu takođe postoji apsolutna spremnost s jedne i sa druge strane da dođemo do rešenja. Danas smo razgovarali čak i o nekim modalitetima, ali – evo – nije zrelo da o tome pričamo, koji će značiti izlaz iz ovog postojećeg rebusa, koji bi obezbijedio da idemo u istraživanje, u valorizaciju onog što su razvojni resursi i da se stvore maksimalni uslovi za dinamiziranje ekonomskog rasta i razvoja i u jednoj i u drugoj državi", ističe crnogorski premijer.
Hrvatski premijer ponovio je snažnu hrvatsku potporu crnogorskim euroatlantskim aspiracijama, pogotovo članstvu u NATO-u, jer su tehnički uvjeti davno ispunjeni.
"Međutim, jedan broj država s prostora bivše jugoslavije – Bosna i Hercegovina, a na određeni način i Crna Gora - trenutno imaju problem što su malo 'ispod radara' u toj nekoj pažnji zapadne Europe. I to je za Bosnu i Hercegovinu jako loše, a za Crnu Goru nije dobro, i pitanje je samo političke volje i odluke da Crna Gora dobije pozivnicu za priključenje u NATO. To o Hrvatskoj ne ovisi, kao što ne ovisi samo o Hrvatskoj, ali kao što vidite mi pomažemo iz uvjerenja, ali i iz interesa, jer nam je taj prostor sigurnosti u interesu", navodi Milanović.
Milanović je kazao i kako kod određivanja datuma ulaska Crne Gore u NATO treba voditi računa i o osjetljivom pitanju potpore građana Crne Gore tom projektu. I prometno povezivanje je bila tema - od Jadransko-jonske autoceste do suradnje nacionalnih aviokompanija, koje su u obje zemlje još uvijek u većinskom državnom vlasništvu.
"I mislimo da se u ovom kontekstu globalizacije i posledica koje globalizacija donosi na tržištu avio-saobraćaja otvara jedan realan prostor za saradnju naših dveju kompanija - možda ne samo tih dveju kompanija, nego i nekih drugih u regionu koje bi mogle doprinijeti optimizaciji poslovanja, a u krajnjem - boljoj saobraćajnoj povezanosti naših država sa razvijenim evropskim okruženjem", riječi su Đukanovića.
Đukanović je razgovarao i sa hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem. Prema priopćenju iz Josipovićevog ureda, i hrvatski predsjednik istaknuo je snažnu potporu RH crnogorskim aspiracijama za priključenje euroatlantskim organizacijama. Predsjednik Vlade Crne Gore zahvalio je na političkoj podršci koju Hrvatska pruža Crnoj Gori na njezinom putu u EU i NATO i na specifičnim znanjima i stečenim iskustvima iz pregovaračkog procesa koje je RH stavila na raspolaganje.
Đukanovića je primio i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko. Njih dvojica su se usuglasili kako su odnosi dviju zemalja kontinuirano vrlo dobri, a posebno je intenzivna suradnja Hrvatskoga sabora i Skupštine Crne Gore po pitanju prenošenja iskustva u europskim integracijama.
"Čak ni neriješena pitanja ne utječu na našu dobru suradnju", konstatirao je Leko.
Hrvatska potpora crnogorskom članstvu u NATO-u, pohvala suradnji na svim razinama, suradnja u prometnom povezivanju, ali - prije svega - jasna poruka da je istraživanje nafte i plina u jadranskom podmorju prioritet, i da će neovisno o nedefiniranoj graničnoj crti potencijalni ulagači imati bazičnu sigurnost za ulaganje u taj projekt.
"Dogovor je da ćemo učiniti apsolutno sve pragmatično da ta istraživanja krenu što prije i da im taj nesporazum u tumačenju crte na moru ne stoji na putu. Dakle tražit ćemo kompromisno rješenje bez da prejudiciramo buduću granicu. U stvari, ne vidim kako bi nedefinirana granica stajala na putu tome da i Hrvatska i Crna Gora imaju materijalne i razvojne koristi od nafte i plina u Jadranu, ako ih tamo netko nađe. Jer, da bi ih našao, treba ih tražiti. A da bi tražio, treba uložiti mnogo novaca. A da bi uložio mnogo novaca, treba imati neku bazičnu sigurnost ulaganja, i to ćemo pružiti!", kaže hrvatski premijer Zoran Milanović.
"Pitanje Prevlake ne opterećuje odnose dviju država, a ako ne dođe do dogovornog rješenja, predat ćemo ga dogovorno arbitraži", kazao je pak crnogorski premijer Milo Đukanović, i to neće biti prepreka istraživanju ugljikovodika.
"Tu takođe postoji apsolutna spremnost s jedne i sa druge strane da dođemo do rešenja. Danas smo razgovarali čak i o nekim modalitetima, ali – evo – nije zrelo da o tome pričamo, koji će značiti izlaz iz ovog postojećeg rebusa, koji bi obezbijedio da idemo u istraživanje, u valorizaciju onog što su razvojni resursi i da se stvore maksimalni uslovi za dinamiziranje ekonomskog rasta i razvoja i u jednoj i u drugoj državi", ističe crnogorski premijer.
Hrvatski premijer ponovio je snažnu hrvatsku potporu crnogorskim euroatlantskim aspiracijama, pogotovo članstvu u NATO-u, jer su tehnički uvjeti davno ispunjeni.
"Međutim, jedan broj država s prostora bivše jugoslavije – Bosna i Hercegovina, a na određeni način i Crna Gora - trenutno imaju problem što su malo 'ispod radara' u toj nekoj pažnji zapadne Europe. I to je za Bosnu i Hercegovinu jako loše, a za Crnu Goru nije dobro, i pitanje je samo političke volje i odluke da Crna Gora dobije pozivnicu za priključenje u NATO. To o Hrvatskoj ne ovisi, kao što ne ovisi samo o Hrvatskoj, ali kao što vidite mi pomažemo iz uvjerenja, ali i iz interesa, jer nam je taj prostor sigurnosti u interesu", navodi Milanović.
Milanović je kazao i kako kod određivanja datuma ulaska Crne Gore u NATO treba voditi računa i o osjetljivom pitanju potpore građana Crne Gore tom projektu. I prometno povezivanje je bila tema - od Jadransko-jonske autoceste do suradnje nacionalnih aviokompanija, koje su u obje zemlje još uvijek u većinskom državnom vlasništvu.
"I mislimo da se u ovom kontekstu globalizacije i posledica koje globalizacija donosi na tržištu avio-saobraćaja otvara jedan realan prostor za saradnju naših dveju kompanija - možda ne samo tih dveju kompanija, nego i nekih drugih u regionu koje bi mogle doprinijeti optimizaciji poslovanja, a u krajnjem - boljoj saobraćajnoj povezanosti naših država sa razvijenim evropskim okruženjem", riječi su Đukanovića.
Đukanović je razgovarao i sa hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem. Prema priopćenju iz Josipovićevog ureda, i hrvatski predsjednik istaknuo je snažnu potporu RH crnogorskim aspiracijama za priključenje euroatlantskim organizacijama. Predsjednik Vlade Crne Gore zahvalio je na političkoj podršci koju Hrvatska pruža Crnoj Gori na njezinom putu u EU i NATO i na specifičnim znanjima i stečenim iskustvima iz pregovaračkog procesa koje je RH stavila na raspolaganje.
Đukanovića je primio i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko. Njih dvojica su se usuglasili kako su odnosi dviju zemalja kontinuirano vrlo dobri, a posebno je intenzivna suradnja Hrvatskoga sabora i Skupštine Crne Gore po pitanju prenošenja iskustva u europskim integracijama.
"Čak ni neriješena pitanja ne utječu na našu dobru suradnju", konstatirao je Leko.
